Svakodnevno je desetine saobraćajnih nesreća u BiH u kojima se desi manja materijalna šteta bez povrijeđenih osoba. Na takve nezgode pripadnici MUP-a ne izlaze vršiti uviđaj nego sugerišu učesnicima u nesreći da popune Evropski nalog.
Međutim, dosta je slučajeva gdje niko od učesnika u nezgodi ne prihvata krivicu, kao što je slučaj našeg sagovornika.
„Ja sam imao saobraćajnu nezgodu polovinom decembra. Desila se na seoskom putu gdje ne postoje dvije trake. U mene je udarilo vozilo brze pošte. Zvali smo policiju, a oni su nam kazali da uradimo Evropski nalog i da u takvim slučajevima ne izlaze na uviđaj. Popunili smo i vozač brze pošte nije priznao krivicu, a nisam ni ja. Popunili smo jedan nalog i on je rekao da će ga dostaviti u Policijsku stanicu, što nije uradio ni nakon sedam dana. Ja sam otišao u tu firmu i preuzeo obrazac, dostavio ga MUP-u TK. Nakon desetak dana sam sa izvještajem iz policije otišao u osiguravajuće društvo gdje su mi uradili procjenu i fotografije štete. Dostavili smo sve osiguranju koje osigurava vozilo brze pošte. Nekoliko dana kasnije stigla je obavijest da ne postoji pravna osnova zahtjeva odštete. Napominjem, iz policije nam nisu ni u jednom trenutku kazali da postoji opcija da izađu na teren uz plaćanje troškova izlaska, nego su isključivo insistirali da popunimo Evropski nalog“ – kazao je naš sagovornik te dodao da sada sam mora platiti popravku auta, tvrdeći da nije kriv za tu nesreću.
Kada su u pitanju saobraćajne nesreće sa materijalnom štetom, a bez povrijeđenih osoba, pripadnici MUP-a nisu obavezni izaći na uviđaj, obrazlažu iz MUP-a TK.
„Dakle, policijski službenici Uprave policije MUP TK-a u skladu sa odredbama Zakona o osnovama bezbijednosti u BiH, u slučaju saobraćajnih nezgoda sa manjom materijalnom štetom u kojoj nema povrijeđenih lica, nisu obavezni da izlaze na lice mjesta radi vršenja uviđaja, već će to učiniti na izričito traženje učesnika nezgode, a troškove u tom slučaju plaća učesnik koji je uzrokovao nezgodu. Troškovi vršenja uviđaja se prema važećem Pravilniku naplaćuju 100 KM, koliko iznosi i novčana sankcija za nepostupanje po članu 158 stav 3 Zakona“ – rečeno je za Balans iz MUP-a TK.
Kada je u pitanju naplata štete u situacijama kada se niko ne izjašnjava krivim, iz MUP-a kažu da nisu nadležni.
„Kada je riječ o obavezama i ovlaštenjima osiguravajućih kuća, kao i o naplati štete, a u vezi popunjavanja europskog obrasca o nezgodi, na ta pitanja nismo nadležni odgovoriti, ista bi trebalo da pojasne osiguravajuće kuće. Napominjemo da prava i obaveze osiguranika i osiguravajuće kuće, također, proizilaze iz zaključenih ugovora-polisa osiguranja“ – ističu iz MUP-a TK.
Osiguravajuće kuće rade na principu dostavljenih obrazaca na način da štetu plaća onaj ko je kriv.
„U slučajevima gdje se niko ne izjašnjava krivim, samu nezgodu tumači vještak kojeg mi angažujemo. Ima situacija gdje učesnici u saobraćajnoj nezgodi plaćaju svako svoju štetu, također, ima i i slučajeva gdje se koristi takozvani princip „pola-pola“ , u tom slučaju osiguravajuće kuće svih učesnika snose pola troškova, a drugu polovinu, vlasnik automobila“ – pojašnjavaju za Balans iz jedne od osiguravajućih kuća.
Po našim saznanjima, u najvećem broju ovakvih slučajeva vlasnici automobila snose troškove, jer osiguravajuće kuće štite svoje interese i čuvaju novac, posebno ako imaju takvu priliku. Tako da bi vozačima najpametnija opcija bila da insistiraju na izlasku policijske patrole na uviđaj. Ili da sami plaćaju nastalu štetu na automobilu.
Prema zvaničnim podacima Federalne uprave policije (FUP) i Ministarstva unutrašnjih poslova RS-a, u 2022. godini na bhosanskohercegovačkim putevima dogodil su se 31.242 nesreće. U njima je više hiljada povrijeđenih, a 216 osoba je izgubilo živote.
(Balans)