Foto: Ilustracija
U susret Općim izborima 2026. godine u Bosni i Hercegovini, već sada se nazire potencijalno zanimljiva utrka za bošnjačkog člana Predsjedništva BiH. Iako je izborna kampanja još daleko od zvaničnog početka, političke stranke i javnost već spekuliraju o imenima koja bi mogla ući u trku. Za sada su kao kandidati poznati Denis Bećirović i Semir Efendić, dok Stranka demokratske akcije još nije zvanično saopćila ime svog kandidata, ali se u političkim krugovima najčešće spominje Bakir Izetbegović.
Politički kontekst i iskustvo iz 2022. godine
Na Općim izborima 2022. godine za bošnjačkog člana Predsjedništva BiH pobijedio je Denis Bećirović, kandidat kojeg je podržala široka koalicija stranaka okupljenih oko Trojke, predvođene SDP-om, Narodom i pravdom i Našom strankom. Bećirović je tada osvojio više od 57 posto glasova, dok je Bakir Izetbegović, kao kandidat SDA, osvojio oko 37 posto.
Ta razlika pokazala je značajan pomak u biračkom raspoloženju. Prvi put nakon dužeg perioda, kandidat SDA nije uspio osvojiti bošnjačku poziciju u Predsjedništvu BiH. Analitičari su tada ocijenili da je ključ Bećirovićeve pobjede bila konsolidacija opozicionih i građanskih stranaka oko jednog kandidata, čime je izbjegnuto rasipanje glasova.
Denis Bećirović – prednost aktuelnog člana
Denis Bećirović u narednu izbornu utrku ulazi sa značajnom prednošću, aktuelni je član Predsjedništva BiH i već je jednom pobijedio svog najjačeg potencijalnog rivala. Kao političar sa dugogodišnjim iskustvom u državnim institucijama, ima izgrađenu prepoznatljivost i infrastrukturu podrške.
Njegove šanse uveliko će zavisiti od toga hoće li stranke koje su ga podržale 2022. godine ponovo nastupiti jedinstveno. Ukoliko ostane kandidat šireg političkog bloka, Bećirović bi mogao zadržati poziciju favorita. Njegova kampanja vjerovatno će se temeljiti na kontinuitetu, državotvornosti i jačanju međunarodnog položaja Bosne i Hercegovine.
Bakir Izetbegović – pokušaj političkog povratka
Iako SDA još nije zvanično potvrdila kandidata, ime Bakira Izetbegovića najčešće se spominje kao najizglednije rješenje. Izetbegović je dugogodišnji lider SDA i bivši član Predsjedništva BiH, sa snažnom stranačkom infrastrukturom i stabilnim biračkim tijelom.
Ipak, poraz iz 2022. godine predstavlja ozbiljan politički teret. Dva uzastopna poraza mogla bi dodatno oslabiti njegovu poziciju unutar stranke, ali i u ukupnom političkom prostoru. S druge strane, SDA i dalje ima disciplinovano i brojno biračko tijelo, što znači da Izetbegović ne može biti otpisan. Njegove šanse će zavisiti od toga može li mobilizirati apstinente i vratiti dio birača koji su 2022. podržali opozicionog kandidata.
Semir Efendić – faktor iznenađenja ili rasipanja glasova
Semir Efendić, načelnik sarajevske općine Novi Grad i lider Stranke za Bosnu i Hercegovinu, za sada nema iskustvo kandidature na državnom nivou za ovu funkciju. Njegova politička snaga primarno je vezana za lokalni nivo i specifično biračko tijelo.
Bez šire koalicione podrške, njegove šanse za pobjedu djeluju ograničeno. Ipak, njegova kandidatura mogla bi imati indirektan uticaj na konačni ishod izbora. U situaciji tijesne utrke između dva dominantna kandidata, čak i manji broj osvojenih glasova može odlučiti pobjednika, posebno ako dođe do rasipanja glasova unutar istog političkog bloka.
Ko trenutno ima najveće šanse?
Ako se posmatraju rezultati iz 2022. godine i trenutni odnosi snaga, Denis Bećirović trenutno ima najrealnije šanse za ponovni izbor. Njegova prednost leži u činjenici da je već uspio okupiti široku koaliciju i ostvariti uvjerljivu pobjedu nad kandidatom SDA.
Bakir Izetbegović ostaje ozbiljan izazivač, ali bi za pobjedu morao promijeniti političku dinamiku u odnosu na prethodne izbore i osigurati znatno veću mobilizaciju birača. Semir Efendić, iako politički prisutan, u ovom trenutku djeluje više kao faktor koji može uticati na raspodjelu glasova nego kao kandidat sa realnim izgledima za pobjedu.
Ipak, treba naglasiti da je do izbora ostalo dovoljno vremena da se politička scena promijeni. Moguće su nove koalicije, novi kandidati, pa čak i iznenađenja unutar stranaka. Izbori u Bosni i Hercegovini često donose nepredvidive obrte, a konačan ishod uveliko će zavisiti od kampanje, ekonomskih prilika, ali i općeg političkog raspoloženja građana u trenutku izlaska na birališta.
(Balans)