Foto: Balans
Javna rasprava o Nacrtu zakona o gasu Federacije Bosne i Hercegovine, održana je danas u Tuzli, a bilo je riječi i o skladištenju ovog energenta na području Tuzle i Tuzlanskog kantona.
Kako je poznato, BiH bilježi trend pada proizvodnje i izvoza električne energije, uz povećanje potrošnje i uvoza, a zbog nepovoljne hidrološke situacije, te smanjenja proizvodnje i isporuke uglja za potrebe termoelektrana.
Privredi BiH nužan je energent koji ima nižu cijenu, a to je gas i o tome se razgovara na javnim raspravama u gradovima FBiH. Poseban akcenat se stavlja na Tuzlanski kanton koji proizvodi električnu energiju, a ima i razvijenu privredu.
“Mi tu planiramo za naredni period i gasifikaciju jednog bloka u Termoelektrani Tuzla, da postane gasni, a kako bismo na jedan način proizvodili i električnu energiju. Trenutno naša privreda, a naročito ovaj kraj koji je bogat industrijom, možda mu je najviše potrebno da se gas dovede kako bismo imali nižu cijenu energenta”- rekao je Vedran Lakić, ministar industrije, energetike i rudarstva FBiH. Podsjećamo, već ranije, građani Tuzle i predstavnici lokalne zajednice su jasno poručili da ne žele skladištenje plina u bušotinama Rudnika soli na Tetimi.
“Naravno da nećemo ići protiv mišljenja ljudi koji tu žive. Ako pitamo struku, apsolutna su uvjeravanja da bilo kakvo skaldištenje gasa neće imati rizik po stanovništvo gdje god se ono napravilo. I činjenica leži u tome da su u cijeloj Evropi skladišti gasa pa čak i u samom centru”-poručio je Lakić.
Plin bi u Tuzlu i TK došao preko sjeverne interkonekcije, koja obuhvata pravac granica Orašje-Tuzla-Živinice-Maglaj- Zenica i pravac Živinice-Kladanj. Pravac Orašje-Zenica dug je 160 km, a Živinice-Kladanj 40 km. Memorandum o saradnji sa resornim ministarstvom već su potpisale vlade Tuzlanskog i Posavskog kantona te Brčko distrikta.
“Trasa gasovoda je koncipirana na način da se približava centrima potoršnje. Veoma je značajno što je duž ove trase značajna koncentracija stanovništva kao i postojanje već funkcionalnih industrijskih zona, ali i planirane industrijske zone duž cijele trase”- objasnila je Belma Filipović iz kompanije ” BH Gas”, Sarajevo.
O ovoj temi već ranije je raspravljao i Tuzlanski akademski klub koji je zauzeo jasan stav po pitanju energetske tranzciije uz činjenicu da su rudnici uglja i termoelektrana, na izdisaju, kako kažu.
“Moramo obezbijediti alternativne izvore energije kao što je solarna energija i gas. Cijeli svijet se bazira na tome, zašto ne bismo mi? Veoma je važno da o ovom govori struka i stručne analize. Prepadanje javnosti je čisti populizam i spriječavanje razvoja Tuzle i Tuzlanskog kantona”- izjavio je Safet Husanović iz Tuzlanskog akademskog kluba te podsjetio da je strah od gasa neopravdan posebno uz činjenicu da svakodnevno Tuzlom prolazi veliki broj automobila koji voze na ovaj energent, ali i da se na tom području nalaze i benzinske pumpe sa rezervoarima gasa.
Podsjećamo, elektro-energetski sektor se suočava sa obavezama uvođenja evropskih mehanizama poput ETS i CBAM od 1. januara 2026. godine, a što će osjetiti privrednici koji su izvozno orijentisani. Svakako, jeftiniji energent, donio bi benefite privrednicima u Tuzlanskom kantonu.
“To je nešto što treba privredi. To je sada jedan proces koji mi želimo raditi. To smo nekada i započeli u euroregiji Dunav-Drava-Sava, sjeverni koridor. To je nešto što je potrebno privredi Tuzlanskog kantona i privreda će sigurno dobiti bolju konkurentnost”- poručio je Nedret Kikanović, predsjednik Kantonalne privredne komore Tuzla.
Inače, transportni sistem u BiH stariji je od 40 godina i dug je oko 255 km, od čega je 60 km u RS-u. Zakon o gasu FBiH treba regulisati distribuciju gasa kroz izgrađenu mrežu, a do građana i privrednika. Svakako, zakon obuhvata i obaveze kompanije koja bi činila distribuciju, a koja ne bi samovoljno mogla formirati cijene gasa. Javna rasprava koja se odražava u deset gradova FBiH, dat će određene ideje i zaključke koje će biti sumirane u novi Zakon o gasu FBiH.
(Nataša Tadić)