Arheolozi ponovo istražuju drevnu grobnicu koju se tradicionalno povezuje s Isusovom babicom, a koja se nalazi u brdima jugozapadno od Jeruzalema, saopštila je izraelska Uprava za starine. U toku su radovi na otvaranju špilje za javnost.
U posljednja dva mjeseca arheolozi su iskopali dvorište pred ulazom u špilju od 350 kvadratnih metara, a u kojem se nalaze rezbarije na kamenu, visoki lukovi, pod od mozaika i ostaci uljanih lampi.
Ukrašeni židovski grobni špiljski kompleks datira otprilike iz prvog stoljeća nove ere, ali su ga lokalni kršćani povezivali sa Salomom, Isusovom babicom, koja se spominje u apokrifnim spisima. Na tom je mjestu kasnije sagrađena bizantska kapela koja je stoljećima bila mjesto hodočašća i štovanja.
Špilju je 1984. iskopao izraelski arheolog Amos Kloner, a stručnjaci sada na tom lokalitetu ponovno provode istraživanja. Unatoč tome što postoje brojni dokazi da je špilja stoljećima bila kršćansko mjesto hodočašća, nikada nije bila otvorena za javnost. Križevi te natpisi na grčkom i arapskom uklesani u zidove pećine tijekom bizantskog i islamskog razdoblja upućuju na to da je kapela mogla biti posvećena Salomi.
Prema kršćanskoj tradiciji, Saloma je primalja koja je pomagala pri rađanju Isusa, a Jakovljeva knjiga, među ranokršćanskim spisima zvanim apokrifi koji nisu uključeni u Bibliju, opisuje Salomu kao osobu koja sumnja u izvještaj o rođenju od djevice te tek kasnije povjeruje.
Prva prostorija datira iz razdoblja Drugog hrama, koje se proteže od 6. stoljeća prije Krista do 70. godine. U njoj se nalazi nekoliko komora s više grobnih niša uklesanih u stijene i razbijene kosturnice, što ukazuje na židovski običaj pokopa.
(Balans/ IKA)