Na Trgu slobode u Tuzli danas je Arhiv Tuzlanskog kantona organizovao izložbu “Graditeljski simboli Tuzle”, a kao dio obilježavanja Dana evropskog naslijeđa.
Izložbom “Graditeljski simboli Tuzle” predstavljen je dio reprezentativnih graditeljskih objekata i arhitekture stare Tuzle kroz tri skupine. Prva skupina su objekti koji su i danas u dobrom stanju i predstavljaju simbole kulturnog naslijeđa Tuzle, a to su Hastahana, Most sa kipovima, Sprska pravoslavna crkva , odnosno, Hram Uspenja Presvete Bogorodice, te Turalibegova ili Poljska džamija. Drugu grupu čine objekti koji su zbog posljedica slijeganja bili porušeni, ali zbog velikog značaja, obnovljeni su u autentičnom obliku. To su Čaršijska česma, Barok i Katolička crkva, odnosno, Katolički centar na mjestu gdje je bila crkva.
Treću skupinu čine objekti koji su porušeni i na čijem mjestu su izgrađeni neki novi objekti ili su pretvoreni u zelenu površinu. To su Austrijska pošta, odnosno, Narodna biblioteka, Dom zdravlja Skver, Velika Gimnazija u Tuzli, Hotel “Bristol” i hotel “Grand”, zgrada Behrambegove medrese, željeznička stanica Musala, Solana Simin Han, Špiritana i Templ, odnosno, Jevrejski hram.
“Objekti posebne ljepote, obilježavaju grad u kojem su napravljeni. Mi svi dobro znamo gdje je Kip slobode, Eifelov toranj, ali znamo i gdje je Most sa kipovima. Takvi objekti predstavljaju simbole tog grada. Građani gaje ljubav prema njima, a turisti se slikaju tu i oni predstavljaju kulturno naslijeđe”- pojašnjava Hatidža Fetahagić, arhivistkinja i jedna od autorica ove izložbe. Tuzla je specifična zbog fenomena tonjenja tla zbog prekomjerne eksploatacije soli, te su se urušili mnogi objekti koji su krasili Tuzlu.
“Arhiv TK posjeduje bogatu arhivsku građu i svaki od ovih postavljenih panoa, ima priču od početka gradnje objekta, pa šta se dešavalo dalje, je li renoviran, održavan, porušen. Koristili smo fotografije, dokumente, novinske članke. Na svaki pano smo stavili dio teksta iz knjige “Pod Tuzlom se zeleni meraja”, a koja je izdata 1984.godine u okviru emisije “Sijelo na selu”, te nam ju je poklonio jedan sugrađanin”-obrazložila je Ferahagić. Međutim, za neke objekte nema baš tako puno dokumentacije jer nisu sačuvani zapisi ili se uopšte nisu ni sačinili. Takav je slučaj sa Jevrejskim hramom za koje je teško naći podatke i fotografije.
“Ali kada smo radili Most sa kipovima, pronašli smo cijelu kutiju dokumentacije o izgradnji mosta. Interesantno za to je da je 1933.godine bila velika kiša i porušena su dva mosta. Jedan kod Jalske džamije, a drugi u Vršanima. Onda je tadašnji načelnik Ahmet-beg Zaimović naredio da se napravi betonski most kako ga ne bi kiše stalno nosile i urušavale. Želio je da on bude veličanstven i jeinistven i uspio je u tome”-zaključuje naša sagovornica.
Graditeljski simboli Tuzle su obilježili rast, razvoj, urbanizaciju Tuzle posljednjih nekoliko stoljeća. Oni su respektabilni sa arhitektonskog aspekta, ali i sa kulturnog, vjerskog i obrazovnog gledišta.
“Vjerujemo da će izložba biti zanimljiva za sve naše generacije od najmlađih do najstarijih. Stariji će moći evocirati uspomene na, recimo, Austrijsku poštu koja je srušena 2015.godine, Hastahanu, itd. Mladi će moći upoznati Tuzlu na način na koji je do sada nisu mogli”- rekao je Omer Zulić, direktor Arhiva. On ističe da je bitno animirati javnost i raditi na jačanju svijesti o značaju kulturno istorijskog naslijeđa, ali i odnosu društva i zajednice prema svemu tome.
Osim objekata, na fotografijama se mogu vidjeti i građani Tuzle koji su živjeli u to doba, te nošnje koje su nosili. Tako se mogu zapaziti stare tradicionalne bijele katoličke nošnje, različite vrste marama, potom fesovi, dimije, burke, itd. Za vrijeme Austro-Ugarske, primjetna je otmjenija nošnja, kočije, automobili i slično. Na fotografijama hotela “Bristol” i “Grand” primjećuje se kako je usluživanje gostiju tada bilo te kako je kafana namještena.
Nažalost, mnogi grandioznih zdanja više nema. Slijeganje tla je zaista bilo uzrok propadanja objekata, ali i ostaje otvoreno pitanje zašto se nije učinilo više da se spase i očuvaju nekadašnji simboli Tuzle.
(Nataša Tadić)