Foto: Balans
Udruženja Italijana „Rino Zandonai“ danas je u Tuzli obilježilo 30 godina rada. Između ostalog, izložbom „Forme Scultoree“ autora Leonarda Lebeničnika u ateljeu Ismeta Mujezinovića.
Željko Mott je italijanskog porijekla iz provincije Trentino. Njegovi preci su 1880-ih godina došli na prostore Tuzle. Bila je to grupa Italijana koja je došla samoinicijativno za razliku od drugih grupa koje su dolazile organizovano i kolektivno.
“Razlog dolaska Itaalijana na ove prostore su dešavanja u toj provinciji. Dolaskom Austro- Ugarske promijenile su stvari vezanbe za carine, promet roba, a i desilo se naglo otopljenje glečera. Desile su se poplave, sela su uništena, bilo je mrtvih. Onda su se Italijani krenuli prema Americi, a dio je završio na ovom prostoru”- priča Mott. Italija su dolazili do Rijeke, a potom bi bili upućivani dalje da traže posao, a to im je bilo olakšano jer su bili vrsne zanatlije.
“Većina u Tuzli su bile zanatlije, npr. bravari. Moj pradjed kada je došao ovdje, bio je certificirani odžačar i prvi na ovim prostorima. Zvao se Jakob Mott”- prisjeća se Željko, obučen u narodnu italijansku nošnju. Pojašnjava nam da se nošnja sastoji od košulje, prsluka, kratkih pantalona, čarapa, cipela, marame koja je u bojama italijanske zastave. Danas u Tuzlanskom kantonu živi oko 20 potomaka loze Mott.
Željko Mott
“Ja mislim da je na ove prostore došlo oko 150 Trentinjana tada. Poslije Drugog svjetskog rata, ovdje smo bili stranci. Moj djed je govorio pet jezika. Međutim, nije prenosio na nas mlađe. Tako da smo mi ostali bez jezika, nismo ga savladali. Nama starijima sada je teže da se mi vraćamo na italijanski. Čuvamo kulturu koliko možemo sačuvati kroz udruženje”- zaključuje Mott i podsjeća da će se i ovog septembra održati “Dani italijanske kuhinje” u Tuzli.
Inače, Udruženje Italijana “Rino Zandonai” ima oko 300 članova, a još toliko ima onih koji nisu članovi, a imaju italijansko porijeklo.
“Naša misija je zaštita kulture, tradicije i jezika Italije. Organizujemo izložbe, izdajemo publikacije, organizujemo kurseve italinskog jezika. Imamo dosta dobru saradnju sa Italijom”- pojašnjava Tihomir Knežiček, predsjednik Udruženja. Knežiček naglašava da, nažalost, italijanski jezik ne zna.
Tihomir Knežiček
“Kada su naši preci dolazili, bilo je primarno da se nađe posao. Očuvanje jezika nije bilo u prvom planu i to se prenijelo na generacije kasnije. Ja kao predsjednik udruženja, ne govorim taj jezik. Jednostavno, to je naša slabost. Bilo je par kurseva i imamo namjeru organizovati još jedna kurs i nastojat ćemo da se to popravi”- obećava Knežiček.
Jedna od spona Tuzle i Trentina je umjetnik Leonardo Lebeničnik, autor pomenute izložbe ” Forme Scultoree” koju čine skulpture sastavljene od kamena, čelika i drveta, a koje su njegovo umjetničko višedecenijsko istraživanje.
Leonardo Lebeničnik
“Život je kratak,a umjetnost je duga. Svaki umjetnik u djelima koja izlaže, sotavlja neke svoje emocije, svoj dio i neku poruku. Ta poruka je je jednostavnost i ljubav prema prirodi koja je meni ostala od malih nogu od oca. Kada je u pitanju moje porijeklo, sa jedne strane sam porijeklom od familije Banker koji su iz Trentina došli ovdje prije više od 100 godina. Igrom slučaja sam se ja vratio tamo, pa sam sada ovdje doša na izložbu. To je dio projekta koji kulturalno povezuje Tuzla i provinciju Trento. Ja sam već 30 godina u Italiji, ali vrlo rado dođem ovdje, svojoj kući”- kroz smijeh kaže ovaj umjetnik koji je inače praunuk čuvene Amalije Lebeničnik.
Obilježavanju ove značajne godišnjice, prisutvovali su brojni gosti, a prisutni su imnali priliku čuti koliki značaj i doprinos je dao ovaj narod Tuzli.
“Italijani su u Tuzli prisutni još od kraja 19. vijeka. Prve porodice su bile poznate kao graditelji, građevinari, industrijalci, ali i kao muzičari i likovni umjetnici. Ostavili su značajan trag u revolucionarnom pokretu Tuzle i sjeveroistočne Bosne tokom Drugog svjetskog rata. Građani italijanskog porijekla imaju ravnopravan status kao i svi drugi građani Tuzle”- rekao je Zijad Lugavić, gradonačelnik Tuzle. On je podsjetio da u ovom gradu živi 17 nacionalnih manjina te da nikada nije zabilježen nijedan slučaj nacionalne netrepeljivosti i mržnje.
“Mi smo grad poznat po zajedničkom životu i zato su podjednako zaslužni svi naši građani bez obzira na njihovo porijeklo. Naši sugrađani italinskog porijekla su oduvijek bili dobro prihvaćeni i integrisani u našu zajednicu, obavljali i obavljaju važne profesije i funkcije”- kazao je Lugavić.
Udruženje je na 30. godišnjicu dodijelilo zahvalnice osobama i institucijama koje su na određen način doprinijele njegovom radu, a koje i dalje nastavlja promovisati kulturnu i svaku drugu baštinu jednog naroda.
(Nataša Tadić)