Foto: Balans
Više od 80 žena iz Podrinja danas je predstavilo svoje proizvode na Trgu Slobode u Tuzli povodom Međunarodnog dana žena sa sela. Radi se o ženama koje žive od poljoprivrede te tako sebi obezbjeđuju egzistenciju nadajući se većoj podršci i države i društva.
Među njima i Behija Dedić iz Bratunca koja ima postrojenje za prozvodnju soka od jabuke.
“Proizvodim sok od jabuke, hladno cijeđena i pasterizovana jabuka, sirće i pekmez od jabuke. Godišnje proizvedemo po 5.000 litara soka. Ove godine smo 1.000 litaru zbog nedostatka voća”- priča ova žena i naglašava da je godina bila sušna što je za posljedicu imalo smanjenu proizvodnju. No, ne odustaje.
“Život na selu je zahtjevan. Puno se radi. Ali može se zaraditi, živjeti. Samo da imamo neki otkup i prodaju svojih proizvoda, bilo bi sve ok”- zaključuje.
Na sajmu i ove godine je velika atrakcija bilo kupinovo vino koje prave Suada i Rade Obradović iz Bratunca.
“Pravili smo kupinovo vino, raznih džemova od maline i kupine, borovnice, šipka, od svega i svačega. Imamo i plasteničku proizvodnju. U proljeće je bilo kiše i mrazeva, ali koliko-toliko je uspjela kupina i malina. Još beremo malinu. Cijena je povoljnija u odnosu na protekle godine”- priča nam Rade Obradović. Za kupinovo vino, dodaje, kupaca ne nedostaje.
Posjećen je bio i štand na kojem su žene iz Zvornika predstavile ono što su napravile. Posebnu pažnju privukle su razne tjestenine u kombinaciji sa povrćem pa su tako posjetitelji mogli kupiti rezance sa blitvom.
“Mi proizvodimo svašta, ali na sajmu smo odlučile da se predstavimo sa tjesteninom. Od svoje pšenice i jaja pravimo domaće kore za pitu, zatim, rezance, mi kažemo pilav, tarhanu, razne kolače”- pokazuje proizvode Suvada Selimović, predsjednica Udruženja “Anima” iz Zvornika. Istovremeno, podsjeća na važnost sela i domaće hrane za državu.
“Ne može selo opstati ako se ne radi. Ne mogu ni gradovi jer svi zavise od sela. Svi bježe u gradove i onda dođu na selo i traže hranu”- poručuje ova vrijedna žena.
Na štandovima se moglo vidjeti svježe voće i povrće, razne prerađevine, zimnica, čajevi, med i ostali proizvodi pa i kineski krastavac.
Žene svake godine idu korak dalje pa predstave neke nove proizvode. Između ostalih, marinirana jaja od prepelice.
“Skuham jaja, pasterizujem teglice, unutra ubacim raznog povrća, bijeli i crveni luk, feferone. Ubacim malo sirćeta, vode, soli. To stoji 24 sata u frižideru i to je gotovo”- objašanjava proces Adelina Malčinović iz Vlasenice. Ona uzgaja prepelice i proizvodi jaja te se nada da će njen novi proizvod biti prepoznat.
“Jako je težak život na selu, ali iz svake teške situacije može se izaći i za sve ima rješenje”- kaže sa osmjehom.
Po prvi put posjetitelji su mogli probati i sos od paradjza, paprike i jabuke koji je rađen po receptu Edine Ibrahimović iz Konjević Polja.
“Ovo je novo u ponudi, sos od paradajza, paprike i jabuke. Sve je prirodno, na prirodan način se radi. Stvarno je fenomenalan i ko god ga proba, neće se pokajati. Dobar je za picu, tjestenine, za sve”- tvrdi Edina.
Sajmovi žena sa sela bi bili nezamislivi bez štanda sa vunenim čarapama. Zuhra Šaćirović iz Glogove, plete od djetinjstva čarape.
“Imam svoju vunu. Pletem dok čuvam ovce. Jedan par ispletem za dan. Cijena je 10, 12, 15 KM. I još znaju reći da je skupo. Kakav je život žene na selu? Nikakav. Ni za noć ni za dan se ne zna. Puno posla, obaveza. Sušimo šljive, pečemo pekmeze, pravimo džemove, plastenik imam, ovce, koke”- kazala je ova vrijedna žena.
Volje za proizvodnju svega, ima, ali potrebna je jača podrška i bolja mehanizacija.
“Mi radimo na tom povezivanju, pravljenju pristupa ka tržištu. Mi imamo planove za budućnost i otvaranju i pokretanju zajedničkog brenda gdje bi žene, kroz jednu prodavnicu, nudile svoje proizvode širom BiH”-ističe Mima Dahić iz Udruženja „Vive Žene“ Tuzla.
Mreža žena Podrinja ima oko 120 članica, uključujući i žene iz Kladnja. Od naredne godine, Udruženje “Vive Žene” u projekat plani plan je uključiti i udruženja žena iz okolnih tuzlanskih sela. Rad, upornost i kreativnost žena sa sela, jača njihovu egzistenciju, a samim tim i život na selu.
(Nataša Tadić)