Foto: Balans
Konferencija „Energetska budućnost Tuzle: građanske perspektive“ sa fokusom na nove paradigme ekološki održivog razvoja grada Tuzle i tuzlanske regije, pokušala je danas dati odgovore na pitanje energetske tranzicije kao neminovonog procesa koji čeka i Tuzlu i BiH. Konferenciju je organizovala platforma „Zelena transformacija„ Tuzla, a koja okuplja osam organizacija građanskog sektora aktivnih u polju ekološke pravde.
Tuzla je već jednom prošla proces tranizicije, odnosno, onda kada je proces privatizacije devastirao industriju ovog grada, zatvorio radna mjesta i građane ostavio na ulici. Da se ne bi slično dogodilo, pokušavaju spriječiti nevladine organizacije koje traže od nadležnih da se konkretno jasno razgraniči i objasni šta građane čeka u energetskoj tranziciji.
„Znamo šta je bila prva tranzicija u BiH, gašenje fabrika i ostajanje ljudi bez posla. Da nas ova druga ne uhvati nespremne. Da ne budemo gubitnici ove tranzicije kao što je Tuzla i tuzlanski region, bio kada je komplenta industrija sravnjena sa zemljom. Sada, ne želimo da građani plate cijenu za energetsku tranziciju zato što oni koji su odgovorni za provođenje plana za energetski održiv razvoj, nemaju pojma kako to uraditi“- mišljenja je Damir Arsenijević, predsjednik Udruženja „Front slobode“ Tuzla. On podsjeća da je Tuzla grad uglja i da je već jasno da je izgradnja Bloka 7 Termoelektrane Tuzla, projekat koji je propao.
Damir Arsenijević
„Koja je alternativa? Mi moramo zahtjevati da vlasti na svim nivoima, od gradske do državne uđu u dijalog i da prestanu da se boje. Mi znamo da je to strašno. Strašno je bilo i 2000-ih kada je industrija bila uništavana. Mi znamo šta je tranzicija, a vrlo dobro to znaju i oni. Ali neće moći biti da neko profitira iz te tranzicije, kao što su milioneri napravljeni nakon gašenja industrije i da imamo opet veliko siromaštvo građana zbog energije. To se neće desiti“- poručio je naš sagovornik.
U momentu kada je dovodena u pitanje energetska sigurnost svih građana i građanki Bosne i Hercegovine, a naročito Tuzle, ekstremno energetsko siromaštvo, krize u isporukama električne i toplinske energije, rast cijena, alarmantno zagađenje zraka, itd., ključno je napraviti hitne mjere i zajedničke korake u predstojećem kriznom periodu za energetsku tranziciju.
U kojem pravcu BiH ide kada je u pitanju energetska tranzicija, nije jasno, a ljudi koji se time bave su uhvaćeni u dnevno političke igre. Problem prelaska na obnovljive izvore energije bi trebao biti u fokusu djelovanja, rečeno je.
„Završena je priča da od Bloka 7 nema ništa, ali to niko ne smije reći. To se zna već godinu. Niko ne priča da je sve manje rudara, da je sve manji broj djece u koja se žele baviti time. Mi moramo biti hrabri i pogledati relanost. Ono što je dobro je da imamo potencijal za obnovljive izvore energije, a ono što nije dobro je da “Elektroprivreda” nema plan kako da to uradimo“- ističe Arsenijević naglašavajući da imamo dobre stručnjake i primjer dobrih praksi, ali akteri na svim nivoma vlasti, ne žele ući u dijalog sa građanima bez kojih je tranzicija nemoguća.
Primjera radi, po zakonu, samo firme imaju pravo praviti energiju iz obnovljivih izvora što pretvaraju u biznis.
„Građani moraju biti u mogućnosti da budu tzv. prozumeri, da budu oni koji će proizvoditi i da budu korisnici. U drugim zemljama to postoji. Međutim, mala je cijena elketrične energije i niko ne zna kako to da radi. Da se razumijemo, trka je počela i nismo na jedankim osnovama. Poruka ove konferencije je da moramo biti na jednakim osnovama, da mi moramo praviti vlastitu električnu energiju, baviti se vlastititim zagađenjem jer znamo i možemo. Nećemo da budemo u situaciji da ne možemo da dišemo, a da se neko bogati i to bogatstvo ode u neke druge zemlje jer smo pokradeni“- zaključuje Arsenijević.
Prije svega, potrebno je ovu priču uvesti u javni diskurs, informisati i edukovati građane o energetskoj tranziciji.
„Kroz rad u mjesnim zajednicama, vidjeli smo da građani uopšte nisu upozanti s tim pojmom. Neki građani su već krenuli s tim onoliko koliko znaju. Kroz utopljavanje svojih objekata, nabavku toplotnih pumpi, itd. Ali moramo imati zajedničko djelovanje svih građana da što veći broj građana učestvuje jer energetska tranzicija bez građana, nije moguća“- naglašava Josip Ventić iz Omladinskog pokreta „Revolt“ Tuzla.
Josip Ventić
Zelena energetska tranzicija je ono što nas čeka i bitno je o tome govoriti i tražiti rješenja. U odgovoru na sadašnje i buduće izazove, cilj “Zelene platforme” je da energetska budućnost Tuzle bude utemeljena još više u pravcu ekonomskog, političkog i društvenog oporavka i razvoja na način koji u prvi plan stavlja pravičnu politiku vezano za naše prirodne, društvene i ljudske resurse.
„Ono što je bitno je da su se ovdje okupile organizacije koje se bave ovim pitanjem sa različitih aspekata. Od davanja prijedloga za konkretna inžinjerska rješenja, pa do toga da tražimo odgovornost i transparentnost u javnom upravljanju sredstvima na svim nivoima kada je u pitanju ova problematika“- kazala je Jelena Tanasković Mićanović iz Foruma građana Tuzle.
Jelena Tanasković Mićanović
Zelena i digitalna transformacija društva otrebala bi se ostvariti sinergijom zjaedničkog rada svij aktera, prelaskom na čistu energiju, dekarbonizacijom gradova i opština, podrškom pametnim ulaganjima koja daju prednost plavim ulaganjima, samodostatnosti u proizvodnji ekološke poljoprivredne proizvodnje te očuvanjem i obnovom bio raznolikosti i očuvanjem okoliša. To je ono što slijedi u narednom periodu, a pitanje je koliko vremena i u kojem pravcu će ići BiH, pa i Tuzla.
(Nataša Tadić)