Foto: Balans
Muzej istočne Bosne u Tuzli danas je organizovao izložbu pod nazivom “Rimske svjetiljke iz istočne Bosne”. Izloženi eksponati stariji su od 1700 godina.
Inače, na području BiH pronađeno je oko 440 očuvanih antičkih svjetiljki. Najveća zbirka se nalazi u Zemaljskom muzeju u Sarajevu. Sve one korištene su u svakodnevnom životu Rimljana, a danas svjedoči o narodima koji su živjeli na ovim prostorima. Oko 160 rimskih svjetiljki posjeduje tuzlanski muzej, a danas je izloženo 120. Predmeti su pronađeni na lokalitetu rimske nekropole u Sasama kod Srebrenice. Svjetiljke su posebno korištene za pogrebne rituale.
“U tim nekropoloama ima mnoštvo grobova unutar kojih su ljudi ostavljali, prije je to bila praksa, neke predmete iz svakodnevne upotrebe. Ovdje imamo 120 svjetiljki izloženih koje su iz te tri grobne cjeline, odnosno, tri nekropole. Ovo je prva izložba te prirode koja je tematski fokusirana samo na svjetiljke”- pojašnjava Dženan Brigić, autor izložbe. On dodaje da su posebno zanimljivi pečati, odnosno, žigovi na svjetiljkama koji svjedoče o njihovom porijeklu.
“Tako da imamo neke svjetiljke koje su lokalnog karaktera, imamo neke koje su proizvedene u sjevernoj Italiji pa su one završile na prostoru rudnika Sase putem raznih migracija, odnosno, ljudi koji su dolazili tu i živjeli”- ističe Brigić.
Rimske uljane svjetiljke, donosno, lampice, imale su značajnu ulogu u društvu, ekonomiji i kulutru tog vremena, a najviše su se koristile za osvjetljivanje mračnih prostorija. Ona na sebi imaju i pečate koje govori odakle su potekle.
“Mnogobrojni su žigovi firmi i radionica koje su radile izradu svjetiljki. Neki od tih firmi, znamo iz literature, riječ je o prozzvodima koji su nastali na području sjeverne Italije ili čak sjeverne Afrike”- objašnjava Adnan Busuladžić, profesor sarajevskog univerziteta.
Svjetiljke pravljene od gline, bronze i stakla, pravili su vješti majstori. Prikazane svjetiljke su u dobrom stanju, ali ova izložba još jednom je podsjetila da tuzlanski muzej nema dobre uslove za čuvanje eksponata.
“Kao bivši direktor Zemaljskog muzeja i kao čovjek kojem je muzeologija primarna struka, moram reći da sam iznimno zabrinut za muzejske kolekcije. Ovdje ima više destina hiljada muzejskih eksponata, a neki su prvorazrednog nacionalnog značaja. Ako se nastave čuvati u ovakvim uvjetima, nisam siguran kakva će budućnost biti”- zaključuje Busuladžić.
(Nataša Tadić)