Foto: Facebook
Istraživanje biodiverziteta na Ozrenu je otkrilo da je ova planina najveće domaće stanište jednog od najugroženijih šišmiša, velikog potkovičara (Rhinolophus ferrumequinum), objavilo je Udruženje “Fojničan” iz Maglaja.
Kako kažu iz udruženja, fascinantno je da nigdje u Bosni i Hercegovini do sada nije zabilježen ovakav obim eholokacijskih signala ove vrste, što jasno pozicionira Ozren u jedno od posljednjih utočišta velikog potkovičara koji je u dijelovima Zapadne Europe već potpuno nestao.
“Bilo kakvo uništavanje Ozrena ne samo da bi nanijelo neprocjenjivu štetu za očuvanje ovog strogo zaštićenog šišmiša, već bi predstavljalo i ozbiljno kršenje međunarodnih sporazuma i direktiva koje je potpisala i Bosna i Hercegovina, odnosno Bernske i Bonske konvencije, EUROBATS sporazuma te Europske direktiva o staništima. Stoga je ovo izvanredno otkriće zasigurno jedan od najznačajnijih argumenta za proglašenje Ozrena u zaštićeno područje prirode”- kazali su “Fojničani”.
Osim toga, u sklopu projekta “Monitoring i zaštita šišmiša u Bosni i Hercegovini” i istraživačkog kampa na Spomeniku prirode Tajan, održana je zanimljiva edukativna radionica izrade drvenih kućica za šišmiše. Napravljene kućice će biti postavljene u dvorištima škola u Maglaju, Zavidovićima i Sarajevu, koje su u okviru projekta “Misli o prirodi” stekle certifikat “Eko škola”.
U okviru projekta, od 14. do 20. 8. 2023. godine, Spomenik prirode Tajan je domaćin istraživačkog kampa koji je okupio istraživače iz cijele države, ali i iz regiona. Glavni cilj ovog kampa je provedba terenskih istraživanja, monitoringa i prikupljanja podataka o šišmišima na ovom, za sada jedinom zaštićenom području u Zeničko-dobojskom kantonu.
Europski šišmiši, koji igraju ključnu ulogu u održavanju ravnoteže u prirodi, istovremeno su i najugroženija skupina sisavaca u Europi. Zbog toga su posljednjih godina postali predmetom posebne pažnje i zaštite, koja je formalizirana kroz Međunarodni sporazum o zaštiti šišmiša EUROBATS. S obzirom na to da je Bosna i Hercegovina pristupila ovom sporazumu, postoji hitna potreba i obveza da se prikupe precizni podaci o stanju šišmiša na teritoriju cijele države. Tako je u proteklom periodu već proveden niz istraživanja koja bi trebali doprinijeti stvaranju puno bolje slike o staništima i populacijama širom Bosne i Hercegovine.
“Smjernice Međunarodnog sporazuma o zaštiti šišmiša nalažu zaštitu svih vrsta šišmiša, što kod nas nije slučaj. Od ukupno 32 vrste koje naseljavaju Bosnu i Hercegovinu, crvena liste rijetkih i ugroženih vrsta u Republici Srpskoj bilježi 26, a u Federaciji BiH samo 18 vrsta. Osim toga, u našem društvu postoje i predrasude prema ovim životinjama koje su posljedica neznanja, neutemeljenih predaja ili jednostavno holivudskih filmova”- zaključuju organizatori kampa.
(Balans/ UG “Fojničan”)