Foto: David Pichler
U Loznici je postavljeno 28 nadgrobnih spomenika migranata i izbjeglica koji su život izgubili u rijeci Drini, a radi se o 19 grobova na Gradskom groblju za neidentificirane osobe, označene kao NN, te o devet nadgrobnih spomenika postavljenih na Islamskom groblju za identificirane žrtve.
Među sahranjenima su i sirijski dječak Ahmadi Parwiz, star svega deset godina, kao i najmlađa žrtva, devetomjesečna beba Lana, sahranjena zajedno sa svojom majkom, dok je pored njih ukopan i njihov otac. Riječ je o žrtvama koje su preminule u Drini 23. augusta 2024. godine, kada se u jednoj noći utopilo 12 migranata. Njihove sudbine snažno svjedoče o cijeni zatvorenih granica i opasnih migrantskih ruta.
Na Islamskom groblju pročitano je i pismo Muhammeda Hilala, koji je u rijeci Drini izgubio brata, njegovu suprugu i njihovu bebu.
„Iako je od naše tragedije prošlo skoro godinu i po dana, bol je i dalje prisutna, kao da se sve dogodilo jučer“, naveo je Muhammed, podsjetivši da izbjeglice nisu brojevi niti statistika, već ljudi s imenima, porodicama i snovima.
Nove nadgrobne nišane i centralna spomen-obilježja podigle su organizacije Djeluj.ba, SOS Balkanroute (Austrija) i Leave No One Behind (Njemačka). Kako su kazali organizatori, cilj nije bio samo urediti grobna mjesta već sačuvati sjećanje i vratiti dostojanstvo ljudima koji ga nisu imali ni na svom posljednjem putu.
“Mi samo želimo sačuvati dostojanstvo ovih ljudi. Prosječna starost onih koji su se utopili je 23 godine. Njihov jedini “grijeh” bio je to što su imali nedovoljno dobar pasoš”- rekao je Nihad Suljić iz Udruženja “Djeluj.ba”.
Petar Rosandić iz SOS Balkanroute naglasio je da ovo obilježavanje predstavlja opomenu društvu.
„Ovo je opomena da se postavi pitanje odgovornosti: zašto desetomjesečna beba sa roditeljima umire u rijeci Drini? Danas se govori o “krizi ilegalnih migracija”. Ovo nije kriza ilegalnih migracija – ovo je kriza legalnih migracija”-jasno je poručio Rosandić.
Ceremoniji otvaranja prisustvovali su, uz goste iz Italije, Austrije i Njemačke, Ladislav Nemet SVD, kardinal Katoličke crkve i nadbiskup Beograda, te Tafa ef. Beriša, predsjednik Medžlisa Islamske zajednice Beograda. Njihovo prisustvo poslalo je poruku zajedničke odgovornosti i ljudske solidarnosti.
„Važno je što još uvijek ima ljudi koji vole, koji se brinu za druge, kojima je važan svaki korak ljudskosti, za koje je svaki čovjek bezgranična vrijednost. Neka i nas sve nadahne da iz ovoga izvučemo pouku i da više vodimo računa o ljudima, da ne dozvolimo da odrasli i djeca nestaju u valovima rijeka“- rekao je kardinal Vladislav Nemet.
Ovaj projekat dio je dugogodišnjeg regionalnog rada na očuvanju sjećanja na stradale izbjeglice i migrante na Balkanskoj ruti. U prethodnim godinama nadgrobni spomenici i obilježja postavljeni su u Bijeljini, Bratuncu, Zvorniku, Tuzli, Bihaću, Loznici te u slovenskom Črnomelju.
Dotrajala drvena obilježja zamijenjena su sa ukupno više od 95 trajnih nadgrobnih spomenika, dok su u Bihaću, Bijeljini, Loznici i Črnomelju podignute i spomen-ploče posvećene svim žrtvama Balkanske rute.
„Procjenjuje se da se na obje strane rijeke Drine nalazi više od stotinu grobova, a riječ je isključivo o tijelima koja je voda izbacila. Stvarni broj stradalih je znatno veći, jer mnoga tijela nikada nisu pronađena“-podsjetio je Suljić.
Danas u svijetu više od stotinu miliona ljudi živi prisilno izvan svojih domova, dok svake godine hiljade izbjeglica i migranata gube živote na rijekama, morima i granicama. Drina je jedna od tih granica.
(Balans/SOS Balkanroute)