Selo Krtova, između Lukavca i Petrova, nalazi se na obroncima Ozrena i ima tek nekoliko stotina stanovnika. Pravoslavni Božić su mještani proslavili u duhu vjere, tradicije i starih običaja. Rajko Ćosić, mještanin Krtove kod Lukavca čitav život Božić obilježava na tradicionalan način kako su slavili i njegovi preci. Šest sedmica prije Božića, započinje post. Na Nikolj dan, 19. decembra, sije se pšenica u koju se kasnije stavljaju tri svijeće. Tucindan je petog januara i tada se sprema pečenica. Badnjak se siječe u šumi i prisloni se uz kuću. Drvo mora imati krošnju i to je drvo cer.
“Ujutru kada se ustane na Badnje jutro, otvaraju se vrata, domaćica posipa pšenicu, kukuruz, zob, ječam po badnjaku i tom čovjeku koji ga donosi na vrata. Tri puta badnjakom zamlati na vratima da bi bila rodna godina. Onda se odsječe jedna dio i stavlja se na ognjište da se drvo zapali i čitav dan bude na vatri. Na Božić ujutru se badnjak donese u šporet da dogorjeva malo dok ne dođe položajnik i on se posipa žitom”- pojašnjava Rajko. Položajnik je čovjek koji dolazi u kuću da bude čitav dan sa tom porodicom. Ćosići, kao i ostale porodice na Ozrenu, imaju svog položajnika, a to je osoba iz komšiluka ili iz familije. Stric od Rajkovog punca je položajnik u ovoj porodici. On ima 88 godina i obnašat će tu funkciju dok je živ.
Svete ikone u domu Rajka Ćosića
“Taj položajnik kada uđe u kuću, ogrnemo ga debelim kaputom ili nečim, onda on badnjak udara i varnice iskre. On govori: Koliko varnica, toliko pčelica. Pčele ti se rojile, koze ti se kozile, krave se telile, ovce se janjile, krmače se prasile. Onda se to drvo ubaci u vatru i položajnik sjeda za sofru”- priča ovaj mještanin Krtove. Na Badnji dan se peče prase, a za Badnju večeru pravi se grah, riba, pita krompiruša, salate. Badnjak se pali navečer pred mjesnom crkvom “Svetog mučenika Prokopija”, a nakon obavljene službe, mještani se druže.
Crkva u Krtovi
Na Božić se rano ide u crkvu u 5.00 sati ujutru, a domaćice ustaju ranije i prave tri vrste hljeba, česnicu, žitnicu i kovrtan. Kovrtan kada se napravi, zamota se u krpu, odnese do štale i s njim se blagoslovi stoka. Žitnica kada se mijesi, domaćica pita djecu koliko žele krava, svinja, ovaca, pčela. I šta dijete kaže, po žitnici se vuče linija i hljeb na kraju bude isparan linijama. Česnica se lomi na Božić, a žitnica i kovrtan ostaju do mladog Božića, odnosno, do 14.januara. Taj dan se od tih hljebova pravi popara sa suhim sirom i kajmakom.
“Domaćica kada mijesi česnicu, ubacuje u hljeb novčić, jedan grašak, jedno zrno žita, jedno pšenice. Ko nađe novčić, ide čitav dan u štalu namirivati stoku”- kaže Rajko.
Dok domaćica umijesi tri vrste hljeba, domaćin odsječe pečenicu, odnosno svinjsku glavu te u usta stavi jabuku, te servira tako na tepsiji. Osim toga, odsječe se i desna plećka. Kost, odnosno, lopatica koja ostane, ostavi se i njome se miješaju sjemena kada se sije ljetina, a uz vjerovanje da će godina biti rodna i plodna. Za Božić se pravi sitni suhi kolači, a najpoznatiji su salnjaci. Na Božić ne ide se nigdje već se vrijeme provede sa položajnikom, a on kada odlazi svojoj kući, dobija milošte, odnosno, košulju, kafu, piće, keks, itd. Drugi dan Božića dolazi porodica i familija. Ćosići poštuju tradiciju i čuvaju običaje pa Božić obilježavaju kako su činili njihovi djedovi.
“Mi unosimo slamu u kuću, iako to mnogi više ne praktikuju. Bacamo bombone i novčiće u slamu. Kada dođu unučice na Božić, one prebiru po slami i traže. Mada to ranije obavi moja odrasla kćerka Aleksandra. Ona to voli prebirati”- kroz smijeh priča Ćosić. Aleksandra priznaje da razabire slamu i traži bombone.
Rajkova unuka traži bombone u slami
“Šta ću, moram dok ne ođu sestričine. Osjećam se kao malo dijete. Radujem se stvarno Božiću. Isti je osjećaj kao kada sam bila dijete. Učim od bake i mame kako se sve to sprema, pomažem. One dijelove koje smo radile kao male sestra i ja, radim i dalje”- ističe Aleksandra. Kaže da je poseban osjećaj kada se rano ustane i počne spremanje trpeze za Božić, ali i odlazak u crkvu.
“Volim kada idemo na Badnje večer u crkvu pa se svi molimo, paljenje badnjaka, druženje, fino nam je. Tada najviše bude ljudi u crkvi. Ispred bude muzika kasnije. Zaigra se kolo. Tata je mene i sestru to naučio i kada se zaigra kolo, ne propuštam priliku da zaigram”- zaključuje naša sagovornica.
Zapaljeni badnjak
Uz radost, veselje, druženje i vjerovanje u bolje sutra, na Ozrenu će biti ispraćen i ovaj pravoslavni Božić koji odiše tradicijom i poštivanjem vjere i običaja jednog naroda.
(Nataša Tadić)