Povodom 3. maja, Svjetskog dana slobode medija, Društvo novinara BiH dodijelilo nagrade najboljim novinarima u 2025. godini.
Nagradu Novinar godine za 2025. godinu, Društvo novinara Bosne i Hercegovine dodijelilo je novinaru, publicisti, povjesničaru, televizijskom voditelju, kolumnisti i uredniku Draganu Markovini. Ovogodišnju Nagradu za životno djelom Društvo novinara Bosne i Hercegovine dodijelilo je dugogodišnjem Marinku Sekulić Kokezi, dopisniku N1.
Dragan Markovina je najutjecajniji i jedan od najuglednijih i najglasnijih kritičara političkog i medijskog dijela elite koji posjeduju moć i utjecaj na donošenje važnih odluka u Bosni i Hercegovini i regiji. Njegovi kritički tekstovi prema zlouporabi vlasti stalno upozoravaju na opasnost za demokraciju i dobrobit bosanskohercegovačkog društva, ali i čovječanstva, istakli su iz Društva novinara.
Nagrada za televizijsko novinarstvo ove godine otišla je u ruke Omeru Hasanoviću iz Tuzle, novinaru Federalne televizije. Hasanović ne savija kičmu i nikada ne bira lakši put. Više od 15 godina on je stub emisije Mreža, dok njegove priče u Dnevniku 2 i emisiji Federacija danas postavljaju standarde struke. Njegov fokus su priče koje mnogi izbjegavaju, od kriminalnih struktura i sudskih procesa, do razotkrivanja malicioznih društvenih pojava. On ne čeka da vijesti dođu do njega, on im ide u susret, direktno i bez straha. Njegovo ime postalo sinonim za beskompromisno istraživačko novinarstvo u Bosni i Hercegovini, istaknuto je.
U kategoriji printanih i online medija, priznanje je dodijeljeno portalu e-Trafika iz Banja Luke, a nagradu su preuzeli za to zaslužni, Vanja Stokić i Ajdin Kamber. Radi se o internet portalu fokusiranom na izvještavanje o ljudskim pravima, marginaliziranim grupama, kao i anomalijama društva poput korupcije i nepotizma.
Dobitnik nagrade Novinara godine za proteklu 2025, godinu u kategoriji radijskog novinarstva je novinar Radija Dobre vibracije iz Mostara Boris Čerkuč. Čerkuč koji je, kako istuci iz Društva novinara, jedan od rijetkih radijski glasova koji svojim novinarskim vještinama znalaca radijskog zanata, kao u stara vremena kad je radio bio jedan od vodećih medija, slušatelje od prve do posljednje izgovorene riječi pretvara u slušatelja i tjera ga na razmišljanja, reakciju i društveno angažirano djelovanje. Uz vrhunski i zanimljiv izbor tema, snagu glasa i elokventnost, Čerkuč je postao javni glas Mostara i šireg prostora.
Ovogodišnju Nagradu za životno djelom Društvo novinara Bosne i Hercegovine dodijelilo je dugogodišnjem Marinku Sekulić Kokezi iz Srebrenice, višedecenijski novinar i urednik. Sekulić i danas živi u Srebrenici i u tom, već 30 godina krhkom području. Kao penzioner narušenog zdravlja, šalje u svijet priče koje nisu teške kako smo navikli iz tog kraja, već su priče koje pokazuju da je Srebrenica nekada bila lijepo mjesto življenja i da i danas u njoj žive neki veliki entuzijasti i oni koji vjeruju u bolje sutra.
Marinko Sekulic Kokeza profesionalni novinarski angažman započeo je 1985. godine u Radio Srebrenici i listu „Srebreničke novine“, a bio je i saradnik TV Sarajevo do početka rata 1992. godine, kada sa porodicom odlazi u Makedoniju.
Od 1997. godine radi kao novinar te obavlja funkciju glavnog i odgovornog urednika Radija Kameleon i Radija Sloboda u Tuzli. Saradnik je Radija Slobodna Evropa (RFE), a od 1998. godine i stalni dopisnik Deutsche Wellea (DW). Također je bio dopisnik BHR1 i „Nezavisnih novina“.
Po povratku u Srebrenicu ponovo pokreće i izdaje „Srebreničke novine“, te inicira obnovu rada radio stanice u ovom gradu. Od 2010. godine pa do odlaska u penziju 2022. godine bio je stalno zaposlen kao novinar, a nekoliko godina obavljao je i dužnost glavnog i odgovornog urednika u JP RTV Srebrenica.
Nakon odlaska u penziju ostaje aktivan kao dopisnik N1 i Deutsche Wellea. Autor je dvije knjige sa po 55 reportažnih zapisa: „Kako dopisnik iz Srebrenice javlja“ (2015), koja je prevedena na italijanski jezik, te „Priče iz Srebrenice“ (2023).
Povodom 3. maja, Svjetskog dana slobode medija, Društvo novinara Bosne i Hercegovine podsjeća da je sloboda medija temelj demokratskog društva, ljudskih prava i vladavine prava.
Na ovaj dan novinari i novinarke ne žele čestitke, već žele ozbiljno upozoriti na stanje medijskih sloboda u Bosni i Hercegovini.
Po prvi put u historiji, a prema izvještaju Reportera bez granica, World Press Freedom Index-u, više od polovine država u svijetu su „pale“ ili se već nalaze u „u ozbiljnom problemu“.
Slobodno novinarstvo je ključni oslonac zaštite ljudskih prava i neophodno je osigurati sigurno okruženje za rad novinara. U zemlji u kojoj građani i građanke najčešće tvrde da su novinari i mediji politički kontrolirani, u kojima građani i građanke imaju jako nisko povjerenje u medije – jasno je o kakvim slobodama govorimo. Novinari i novinarke ostaju bez posla, mediji se gase jer ovise od novca vladajućih u čijim je on rukama. Posljedice su ogromne, cenzura, autocenzura, ili čuvanje radnog mjesta kako bi se preživjelo. Profesija koja preživljava, ne odustaje, ali je i pitanje vremena koliko i kada, jer uz niske plaće i višegodišnji rad bez ugovora te bez uvezivanja radnog staža, te neadekvatnih uvjeta za rad, su postali u ovoj zemlji načini discipliniranja novinara i novinarki. Protiv neposlušnih još uvijek gledamo kako se podnose prijave, SLAPP tužbe, sudi im se, fizički napada i prijeti, sprovodi kao najgore kriminalce u lisicama.
(Balans)