• tik tok

Divlje deponije ima ko da čisti, ali do kada?!

Aug 3, 2024

Foto: Senad Isaković Roko

I pored značajnih napora i finansijskih izdvajanja Grada Tuzla da se ekološka situacija u našoj lokalnoj zajednici dovede na jedan normalan nivo, divlje deponije niču svakodnevno. Čim se jedna očisti, druga je već aktivna. Tako već godinama.

Praksa bacanja smeća, na mjesta gdje mu mjesto nije, odvija se kontinuirano i gotovo neometano.

Pravi primjer je naselje Kiseljak čije obale se čiste svake godine, a nedugo nakon ekološke akcije, bude ponovo  zabacano smećem.

Slična situacija je i na drugim izletištima koja su bez nadzora, poput Ilinčice, Kicelja, jezera Kop Šićki Brod.

Nerazvijena svijest ili razvijena nesvijest?

Senad Isaković Roko, jezero Kop čisti godinama. Smeće sa obala ali i same vode izvlači čamcem, a jedan je i od organizatora planskog odvoza smeća sa ove lokacije. Za portal Balans kaže kako je svijest građana o ekologiji nedovoljno razvijena.

„Svijest sigurno nije razvijena, a što se vidi po komentarima, na bilo koju temu na društvenim mrežama“, smatra Isaković.

Nekad bilo, sad se spominjalo

Ipak, broj onih koji bacaju smeće u prirodu s godinama se smanjuje, što je pohvalno.

„Čistim svakodnevno kad sam u prilici od obaveza. Smeća sam nekad u jednom zalivu kupio veliki čamac. Danas dvije trećine jezera obiđem i sakupim jednu običnu kesu smeća i to na mjestima koja su nedostupna za pokupiti sa obale“, dodaje naš sagovornik.

Djecu učiti, odrasle kažnjavati

Da bi u budućnosti izbjegli ekcesne situacije po okoliš, neophodno je baviti se ekologijom već u školama. To bi bio jedini ispravan put, smatra naš sagovornik.

„Da bi poštovali prirodu moramo iz kuće ponijeti sjeme. Ako to sjeme padne na lošu površinu kao što je danas škola, nikad proklijati i uspjeti neće. Davno sam predlagao da djeca u 1. razredu donesu jednu praznu kanticu i da u nju posade žir. Onda, da svake sedmice pogledaju i nauče nešto i tako do mature. Onda pred maturu odnesu te svoje sadnice i svaki razred bi imao posađenu šumu sa imenom djece koja su je sadila. Tad bi znali koliko treba jednom hrastu, kojeg danas sjeku nemilice, da postane deblo“, kaže Roko.

Osim školskog ekološkog vaspitanja, ključ za čišću okolinu su i novčane kazne.

„Poruka koju bi građani lako shvatili, rigorozne novčane kazne i radna terapija. Ako si danas uhvaćen da po trgu bacaš smeće, narednih 6 mjeseci ćeš isti taj trg čistiti i to sa majicom na sebi na kojo piše, nekad sam prljao danas čistim. Tad bi sve bilo drugačije“, zaključuje Isaković.

(Balans)