Derviš Sušić rođen je u Vlasenici 3.juna 1925.godine. Osnovnu školu je završio u Vlasenici, a potom nižu gimnaziju u Tuzli. Obrazovanje je nastavio u Učiteljskoj školi u Sarajevu i 1941. godine se učlanjuje u SKOJ i sa grupom učenika odlazi u partizane. Njegova politička opredjeljenja i životni put su imali značajnog uticaja na teme njegovih književnih djela.
„Otac mi bijaše islamski sveštenik koji je svaku umnu knjigu smatrao svetinjom koju valja čuvati u kući i po nekoliko puta čitati, pa kad se shvati, opet je lijepo smjestiti da je pri ruci, ako se nauk iz nje smetne s uma, a zatreba.Majka ,domaćica, znala pričati ljepše nego što ja danas umijem pisati“- govorio je Sušić.
„ Tuzla i moja spisateljska biografija isprepleteni su toliko da više ne znam tačno ni koje mjesto da imenujem kad me pitaju gdje sam rođen. Književno – Tuzli. U to sam siguran“- Sušićeve su riječi.
Nakon rata, bio je učitelj u Srebrenici i Tuzli. Sušić je bio i novinar “Oslobođenja”, “Zadrugara”, povremeno saradnik drugih listova, te upravnik Narodne biblioteke u Tuzli i društveno politički radnik u Sarajevu. Bio je redovni član Akademije nauka i umjetnosti BiH. Derviš Sušić je dobitnik Dvadesetsedmojulske nagrade, Nagrade ZAVNOBiH-a i AVNOJ-a. Umro je u Sarajevu 1. septembra 1990. godine.
To je Sušićeva najkraća biografija, a ustvari bio je puno više od navedenog. Iza sebe je ostavio dubok i neizbrisiv trag u književnosti BiH, a posebno za Tuzlu čija biblioteka danas nosi njegovo ime ni gdje je imao svoj naplodonosniji stvaralački period života.
„ Tuzla i moja spisateljska biografija isprepleteni su toliko da više ne znam tačno ni koje mjesto da imenujem kad me pitaju gdje sam rođen. Književno – Tuzli. U to sam siguran“- Sušićeve su riječi.
Stoga je, na njegov 97.rođendan, Zavičajna zbirka NUB „Derviš Sušić“ Tuzla, u namjeri da oživi sjećanja na ovog važnog bosanskohercegovačkog pisca, priredila je izložbu odabranih fotografija iz bogate kolekcije bibliotečke građe.
Izvor fotografija: FB NUB Biblioteka Derviš Sušić Tuzla
„ Fotografije su nastajale u periodu od početka šezdesetih do kraja osamdesetih godina prošlog stoljeća i oslikavaju duh jednog vremena koje je pisac svojim prisustvom trajno obilježio. O svom stvaralaštvu i životu pisac je ostavio brojne iskaze. Jedan od Sušićevih tekstova koji je objavljen u pogovoru romana „Hodža Strah“ (Tuzla, Univerzal, 1980.), autobiografski je zapis kojim se autor obraća čitaocu iskreno i neposredno s pričom o vlastitom fizičkom i intelektualnom odrastanju u koje je ugrađeno iskustvo historijskih i političkih fenomena vremena u kojem je Sušić živio“- kazali su iz ove kulturne ustanove.
Iz njega ostala su broja umjentička djela, a među njima „ Uhode“, „ Ja, Danilo“, „ Hodža strah“, „ Tale“, „ Pobune“, itd.
Nataša Tadić