Foto: Balans
Rekacije građana proteklih dana na zagađivanje Termoleketrane Tuzla ponovno su pokrenule priču o budućnosti ovog energetskog postrojenja i probleme sa kojima se suočava.
Građani su se danas ponovno uznemirili zbog gustog dima iz Bloka 4.
Kako smo već pisali proteklih dana, gusti dim, crna prašina i čađ prekrila je naselja koja okružuju Termoelektranu te izazvala veliko nezadovoljstvo, ali i strah građana za vlastito zdravlje.
Iz Elektroprivrede nam je rečeno da se ide u pravcu odsumporavanja blokova. Međutim, kasno je za to, mišljenja su oni koji se godinama bave tom temom kao što je Denis Žiško iz Aarhus centra u BiH.
“Priča o odsumporavanju je stara 10-15 godina. Ja imam na svom računaru projektnu dokumentaciju za odsumporavanje blokova 5 i 6, staru 10 godina. To znači to je nešto što je davno trebalo da se uradi. Razlog zašto nije urađeno i nije uložen novac u postrojenja za smanjenje zagađenja zraka je jednostavna matematika da se našim vlastima i Elektroprivredi, više isplati trovati građane ovo kantona i šire nego poskupiti kilovat sat i uložiti novac i dići kredit za postrojenja za odsumporavanje kako u Tuzli tako i u Kaknju ili za ostala postrojenja za smanjenje zagađenja. Više im se isplati trovati građane”-smatra Žiško.
Podsjećamo, izgradnja Termoelektrane Tuzla je rađena u periodu od 1959. do 1978. godine. Proizvodnja električne energije počela je 1963. godine, puštanjem u pogon Bloka 1, snage 32 MW. Povećanje instalirane snage TE „Tuzla“ slijedi izgradnjom i puštanjem u pogon ostalih proizvodnih jedinica. Odnosno, 1963. godine Blok 1 (snaga 32 MW), 1964. godine Blok 2 (snaga 32 MW), 1967. godine Blok 3 (snaga 100 MW), 1971. godine Blok 4 (snaga 210 MW), 1974. godine Blok 5 (snaga 200 MW), 1978. godine Blok 6 (snaga 230 MW). Blokovi 1 i 2 su trajno stavljeni van pogona. Električnu energiju TE “Tuzla” proizvodi u termoblokovima 3, 4, 5 i 6.
U poslijeratnom periodu izvršena je sanacija i modernizacija Bloka 3 i Bloka 4 revitalizacija Bloka 5, revitalizacija i povećanje snage Bloka 6 sa 215 na 230 MW
“Realizacijom navedenih investicija postignuti su značajni tehnološki, ekološki i ekonomski efekti. Izvršena je zamjena elektrofiltera novim, čime je emisija prašine po bloku svedena na nivo evropskih normi. Zamjenom automatike, rekonstrukcijom i modernizacijom na kotlovskim postrojenjima i saniranjem elektropostrojenja, radni vijek blokova produžen je za narednih 15 godina i značajno je povećana pouzdanost postrojenja”-tvrdnje su sa stranice Elektroprivrede.
Međutim, radni vijek jednog bloka je 40 godina i ovo sada što Termoelektrana ima su muzejski primjerci jer je ta tehnologija bila nova prije pet decenija. Ulaganje od 30 miliona u spašavanje Bloka 4 ili Bloka 5 koji je ovih dana isključen zbog vidljivog zagađenja okoline, nema svrhe, mišljenja je naš sagovornik.
“Svi naši blokovi su stariji od 40 godina koliko ja znam, a posebno blok 4 i blok 5. Tako da ono što se sada radi je u stvari da se pokušava oživljavati pacijent koji umire. To je jednostavno pokušaj da se zadrži nekakav profit koji su oni imali u zadnjih 30-40 godina iz tog sektora ne želeći da se odreknu monopola nad proizvodnjom električne energije koji je za njih bio, kako politički tako i finansijski, izuzetno koristan. Jer svi znamo da su jedino sektori energetike i telekomunikacije ostali u rukama vlastodržaca dok su ostale sektore kroz, nazovi privatizaciju, uništili”- objašnjava Žiško. Stoga, nastavlja, forsira se priča da je jeftinija energija dobijena iz uglja.
“Oni su subvencionirali tu energiju opet iz našeg drugog džepa preko subvencija koje su upumpavali u rudnike gdje su stvarali gubitke godinama. Tako da sada smo došli u situaciju kada više nema para i sada je to krparenje nečega što je pred raspadom i ono što se može desiti je neka veća havarija gdje će možda neko izgubiti život”- naglašava.
Po njegovom mišljenju, nužno je početi planirati razvoj energetskog sektora koji ne podrazumijeva korištenje uglja ili bilo kojeg drugog fosilnog goriva. Rješenja postoje, ali naši stručnjaci, savjetuje Žiško, trebali bi prestati gubiti vrijeme na pronalaženje opravdanja zašto se ne može nego da vide koje su mogućnosti, koja su rješenja jer će neminovno doći do bankrota sektora rudarstva i termoelektrana u narednih desetak godina.
“To je nešto što će se desiti, to ne zavisi od politike, to ne zavisi čak i od politike Evropske unije, a od naših političara posebno, nego je to jednostavno ekonomska realnost s kojoj bi se naši političari trebali napokon suočiti i reći rudarima da nema budućnosti u uglju do 2050. godine jer to je jednostavno nemoguće, ekonomski neizvodivo”- uvjeren je Žiško.
Jesu li sredstvauložena za sanaciju bloka 4, odnosno, 30 miliona, bačena i hoće li građani platiti to kroz svoje račune?
“Te iste pare su mogli uložiti u filterska postrojenja na 500 ili 600 da bi smanjili zagađenje. Ali ne, oni su uložili u umirući blok da bi mu produžili radni vijek za godinu-dvije, to znači bačen novac”-stava je Žiško. Kada je u pitanju daljinsko grijanje koje, postoje riješenja i za to bez korištenja i spaljivanja fosilnih goriva i ta su rješenja primjenjene u Evropi, primjenjene u svijetu, pa su tako moguća i kod nas.
“Nema razloga da se mi slijepo držimo spaljivanja nečega da bi proizvodili energiju, toplotnu energiju. Treba uskladiti legislativu i omogućiti privredi i građanima da postanu proizvođači svoje energije. To znači subvencije za fotonaponske elektrane za građane, subvencije privredi da i oni postanu proizvođači energije, napokon uspostaviti berzu električne energije. To je nešto čega se naši vlasti boje jer gube monopol nad proizvodnjom i trgovinom električnom energijom i kontrolu nad tim sektorom”-objašnjava Žiško. On poručuje da je u narednom periodu potrebnu proći demokratizaciju energetskog sektora, diverzifikacije izvora električne energije i toplotne energije.
“Ne trebamo se konstantno vraćati u nekakvu prošlost gdje smo mi, kao pećinski ljudi, fascinirani vatrom i mislimo da se energija može proizvoditi samo ako naložimo nešto. U 21. vijeku energija se može proizvoditi na razne načine, ne mora se nešto spaliti”-zaključuje naš sagovornik.
Podsjetimo, proteklih dana je i Gradsko vijeće Tuzle usvojilo određene zaključke kada je u pitanju rad Termoelektrane i zagađenje te traži reakcije nadležnih institucija.
(Nataša Tadić)