Foto: Balans
Povodom Međunarodnog dana ljudskih prava, Ministarstvo za ljudska prava BiH i Agencija za ravnopravnost spolova BIH, zajedno sa Informativnim Centrom Lotos i Udruženjem romkinja „Bolja budućnost“ iz Tuzle, a uz tehničku asistenciju projekta „EU za inkluziju u BIH“ organizovali su obilježavanje ovog dana.
Cilj je bio promovisati ljudskih prava, ali i skrenuti pažnju na položaj pripadnika ranjivih kategorija društva, prvenstveno Roma i osoba sa invaliditetom. Kako je rečeno, lakše je najbrojati prava koja se ne krše. Prema neki procjenama, oko 15 % svakog društva čine osobe sa invalidtetom. Ako se u obzir uzmu osobe koje se o njima brinu, broj onih koji su diskriminirani je daleko veći.
„Kada je riječ o osobama sa invaliditetom, one su doista na margini društva. U tom broju od 15 procenata preko 80% ljudi sa invaliditetom su u siromaštvu ili na liniji siromaštva. Zbog nesistemske brige institucija, vlasti, često su i ona osnovna prava, kakvo je pravo na život, zbog nedostatka odgovarajućih medicinskih i ortopedskih pomagala, ugrožena. Osobe sa invaliditetom su isključene iz procesa obrazovanja, zapošljavanja, ne mogu samostalno živjeti zato što usluge u zajednici koje su namijenjene svim građanima nisu pristupačne osobama sa invaliditetom, ne dobijaju odgovarajuću ljudsku podršku. Kratko rečeno, nažalost, osobe sa invaliditetom su isključena grupa stanovništva i višestruko diskriminisana grupa stanovništva“- kazao je Suvad Zahirović, Informativni centar „Lotos“ Tuzla. Zahirović podsjeća na jednu poraznu činjenicu, a to je da u 21. stoljeću zantan broj osoba sa invalidtetom, nije zavšrio ni osnovnu školu i pored činjenice da je BiH ratifikovala zakone i konvencije o pravima osoba sa invaliditetom u UN.
Jadn od najugroženijih kategorija našeg društva su Romi čija se prava krše svakodnevno, a posebno Romkinja koje se svakodnevno susreću sa diskriminacijom i predrasudama i to dodatno otežava njihov status.
„Da se ne bude crno, je moram stvarno istaći da ima pomaka, ali sve je to nekako dug proces i mi još uvijek imamo borbu za ostvarivanje osnovnih ljudskih prava poput prava na stanovanje, prava na zdravstvenu i socijalnu zaštitu. U obrazovanju imamo rosmke djece, ali i toj djeci se krše prava zato što postoje predrasude od strane učenika i nekih nastavnika profesora, pa onda nerijetko doživljavaju i otvoreni vid diskriminacije, ali se čini da je gori onaj zatvoreni kad ti osjetiš tu diskriminaciju, ali nije tako pokazana javno“- naglašava Indira Bajramović, Udruženje žene Romkinja “Bolja budućnost”Tuzla.
informacija na koji način da ostvare svoja osnovna prava, nekad ne prepoznaju uopšte da im se krše ta prava i ne prepoznaju diskriminaciju i naša zadačaja to i
Nakon više godina, ovaj dan Ministarstvo za ljudska prava BiH je obilježilo bva institucije, odnosno, u Tuzli i to sa osobama kojima možda i najviše treba da čuju nadležni te saslušaju njihove probleme.
„Kada govorimo o institucijama, mi svakako moramo imati u vidu da postoje tri segmenta vlasti. Dakle, govorimo o zakonodavnoj, sudskoj, izvršnoj. Kada govorimo o zakonodavnoj vlasti, mi možemo slobodno kazati da veliki dio pitanja stanja ljudskih prava jeste započeto od Ustava Bosni i Hercegovine koji sadrži 15 ili 16 dokumenta koji imaju direktnu primjenu u Bosni i Hercegovini i svi drugi zakona koji su doneseni na dvoje institucija Bosni i Hercegovine.
Ono što jeste pitanje i što ostaje kao otvoren problem jeste pitanje implementacije zakona, ali naravno zakone se implementiraju na nivou zakonodavne vlaste, odnosno, na nivou sudske vlaste, odnosno izvršne vlasti u smislu kvalitetne zaštite tokom sudskih postupaka“- rekao je Kemo Sarač, pomoćnik ministra za ljudska prava ui izbjeglice BiH.
Osim panela u okviru obilježava dana ljudskih prava, u narodnom pozorištu Tuzla su izvedeni i umjetnički performansi „Ruke govore“ i „Krug bez tačke“.
(Nataša Tadić)