Foto: Balans
Badnjakom se naziva dan uoči Božića, a ime mu dolazi od riječi “bdjeti”, jer se na Badnju večer bdije pobožno čekajući Kristovo rođenje. Kako se u badnjoj se noći bdije razumljiva je uloga koju ima svjetlo. Neizostavne su još iz davnina uobičajene božićne svijeće.
Večera na Badnjak je posna, a izbor jela i pića poseban. Na Badnji dan je obavezan post, a ove godine nije jer je nedjelja.
Svaki kraj u kojem žive katolici u BiH, ima neke svoje posebne običaje. Kada su u pitanju krajevi, tačnije, sela oko Tuzle, također imaju neku svoju posebnost.
U Par Selu kod Tuzle od davnina je običaj bio da ujutru djeca idu od kuće do kuće, noseći grančice drveta i čestitaju domaćinima Badnjak. Za to su dobijali neki slatkiš, voće, novac. Odlaskom stanovniptva, posebno mlađih, taj običaj je gotovo nestao, pa se sada Badnjak uglavnom čestita putem telefona.
U toku dana se peče prase, odnosno pečenica. S obzirom da se posti na Badnji dan, jede se riba, povrće i ostala posna hrana. Svakako je posebna večera na taj dan. Na trpezi se nađe posni bijeli grah, jelo koje se zove “pava”, odnosno, ocijeđeni i skuhani bijeli grah, pomiješna u gustu masu sa bijelim lukom, riba, kompot od šljiva i kolač zvani “gibanica”. Objeduje se uz pšenicu koja se sije ranije i u kojoj se zabodu i zapale svijeće. Prije večere, porodica se pomoli. Ide se na počinak, a onda u pola noći na svetu misu Polnoćku kojom se dočekuje Božić.
I ove Polnoćka će biti održana u župnoj crkvi “Sveta Ana” u Par Selu, a nakon toga druženje uz kolače i kuhano vino te vatromet.
(Nataša Tadić)