Izmjene i dopune Izbornog zakona BiH i amandmane na Ustav Federacije Bosne i Hercegovine (FBiH) visoki predstavnik Christian Schmidt nametnuo je na dan Općih izbora 2022. godine. Brojni su pozdravili nametnute odredbe, ali su one također naišle na još veći broj kritika. Određeni zaključak dvomjesečnih prijepora o ovim izmjenama dogodio se 2. decembra 2022. godine, dva mjeseca nakon njihovog nametanja, kada je Ustavni sud Bosne i Hercegovine odbio zahtjev člana Predsjedništva BiH Željka Komšića i potpredsjednika Stranke demokratske akcije (SDA) Šefika Džaferovića za donošenje privremenih mjera kojim bi se primjena osporavanih akata stavila van snage do rješavanja njihovih zahtjeva.
Izmjene Izbornog zakona BiH koje je uveo visoki predstavnik nisu nikoga previše iznenadile, jer je on već 27. jula 2022. nametnuo tehničke izmjene ovog zakona, koje su ispraćene velikom pažnjom građana i građanki, političara i političarki i medija te najzad rezultirale protestom građana i građanki ispred zgrade OHR-a. Ipak, sudeći prema komentarima u medijima i na društvenim mrežama, javnost je iznenađena što izmjene nisu išle u smjeru izjednačavanja asimetrije između federalnog Doma naroda i Vijeća naroda Republike Srpske (RS).
“Izjednačavanje nadležnosti Doma naroda federalnog Parlamenta i Vijeća naroda RS dobro bi došlo ne samo sa stanovišta izjednačavanja, odnosno, postizanja potrebnog jedinstva organizacije državne vlasti već i radi funkcionalnosti Federacije”, smatra profesor ustavnog prava Šukrija Bakšić. Takve izmjene i dopune još uvijek nisu nametnute te ne postoje nikakve naznake da će se i desiti. Mnogi su također očekivali da će visoki predstavnik pristupiti izmjenama odredbi koje se tiču izbora članova Predsjedništva BiH. Ipak Schmidt nije dao naznake ni da će se pristupiti ovakvim izmjenama u skorijoj budućnosti.
Detaljnije o ovoj temi pročitajte na linku https://www.javnarasprava.ba/bih/News/Details?Id=218
(Balans)