Foto: Printscreen
Ukrajina je i dalje jedna od najvećih svjetskih proizvođača žitarica te je ove godine proizvela oko 60 miliona tona žita, dovoljno da prehrani stotine miliona ljudi diljem svijeta. No dok njezini poljoprivredni proizvodi završavaju na stolovima u Africi, Aziji i na Bliskom istoku, stotine hiljada ljudi uz ratište ovise o humanitarnoj pomoći kako bi preživjele.
Prema podacima Svjetskog programa za hranu Ujedinjenih naroda (WFP), oko 700.000 stanovnika u područjima uz ratište redovito prima pomoć iz humanitarnih konvoja koji svakodnevno riskiraju napade ruskih dronova.
Konvoji gotovo da se i ne zaustavljaju, kamioni nakratko stanu kako bi stanovnici preuzeli pakete s hranom, pa odmah nastavljaju dalje. Dulje zadržavanje postalo je preopasno zbog sve učestalijih napada bespilotnim letjelicama.
Iako Ukrajina proizvodi dovoljno hrane, rat je prekinuo opskrbne lance u područjima uz ratište jer, u pojedinim mjestimam trgovine više uopće ne rade pa WFP izravno dijeli pakete s hranom. Ondje gdje trgovine još postoje mnogi, više sebi ne mogu priuštiti osnovne namirnice. Dodatni problem predstavlja to što u brojnim mjestima bankomati više ne rade, pa ljudi ne mogu podići novac. Zbog toga UN, uz hranu, sve češće dijeli i novčanu pomoć.
Velik dio hrane koju dijeli WFP dolazi upravo s obližnjih ukrajinskih farmi. Organizacija otkupljuje proizvode od lokalnih poljoprivrednika, a dio završava u školskim obrocima za djecu koja nastavu pohađaju u skloništima, uključujući i oko 20.000 učenika koji nastavu pohađaju u harkivskom metrou.
Najveći izazov nije nabava hrane nego njezina dostava. WFP je u prvim mjesecima ove godine zabilježio jednako mnogo napada i opasnih incidenata kao tijekom cijele prošle godine.
Prije dvije sedmice je ruski dron probio je zaštitnu mrežu i pogodio jedno vozilo humanitarnog konvoja, dok je u maju precizno navođeni projektil pogodio glavno skladište WFP-a u Dnipru, iako je objekt bio jasno označen kao humanitarni.
(Balans/N1)