Foto: Printscreen
Studija iz 2024. godine koja se bavila molekularnim promjenama povezanim sa starenjem otkrila je da ljudi prolaze kroz dva razdoblja naglog ubrzanja starenja, jedno u prosječnoj dobi od 44 godine, a drugo oko 60. godine, piše ScienceAlert.
Sarenje se često doživljava kao spor i postupan proces, no znanstvena istraživanja pokazuju da to nije uvijek tako. To je složen proces povezan s povećanim rizikom od raznih bolesti, poput Alzheimerove i kardiovaskularnih bolesti, čiji rizik ne raste postupno, već naglo eskalira nakon određene dobi.
Naučnici su pratili skupinu od 108 odraslih osoba koje su tokom nekoliko godina, svakih par mjeseci, donirale biološke uzorke te su analizirali širok spektar biomolekula, uključujući RNK, proteine, lipide i mikrobiome iz crijeva, kože, nosa i usne šupljine, prikupivši ukupno 135.239 bioloških parametara.
Analiza je otkrila da se zastupljenost brojnih molekula u organizmu izrazito mijenja u dvije različite životne faze. Čak 81 posto svih proučavanih molekula pokazalo je promjene tokom jednog ili oba ova razdoblja. Promjene su dosegle vrhunac prvo sredinom četrdesetih, a zatim ponovno u ranim šezdesetima, s nešto drugačijim molekularnim obrascima za svako razdoblje.
Prvi vrhunac, u srednjim četrdesetima, pokazao je promjene u molekulama povezanim s metabolizmom lipida, kofeina i alkohola, kao i s kardiovaskularnim bolestima te poremećajima funkcije kože i mišića. Drugi vrhunac, u ranim šezdesetima, bio je povezan s metabolizmom ugljikohidrata i kofeina, kardiovaskularnim bolestima, promjenama na koži i mišićima, regulacijom imunološkog sustava te funkcijom bubrega.
Iako se prvi vrhunac starenja poklapa s razdobljem kada žene obično ulaze u perimenopauzu ili menopauzu, istraživači su isključili tu pojavu kao glavni uzrok. Naime, i muškarci su u istoj dobi prolazili kroz značajne molekularne promjene.
(Balans/Index)