Foto: Centar za životnu sredinu
Zbog neadekvatne procedure u vezi sa ishodovanim dozvolama za izgradnju dionice šetališta na obali rijeke Vrbas u Banjaluci, Centar za životnu sredinu je juče podnio tužbu u upravnom sporu protiv JU „Vode Srpske“ u kojoj ističe niz nepravilnosti u samom postupku izdavanja vodnih smjernica, ujedno i jedinog akta koji je trenutno dostupan javnosti povodom radova koji se izvode na Vrbasu.
Jedna od glavnih nepravilnosti se odnosi na činjenicu da javnost nije bila blagovremeno, ni adekvatno, upoznata sa time da je Grad Banja Luka podniozahtjev za izdavanje vodnihsmjernica.
“Zakon o vodama Republike Srpske i Pravilnik o vodopravnim aktima kao podzakonski akt vrlo jasno i nedvosmisleno propisuju kako se vodi postupak izdavanja vodnihsmjernica, odnosno drugih vodopravnih akata i šta ti akti treba da sadrže. Očigledni propusti u vođenju konkretnog postupka, a koji se ogledaju i u sadržaju obrazloženja ovih vodnihsmjernica, ukazuju na to da se postupak nije vodio po navedenim propisima i kao ishod nepravilno vođenog postupka pred sobom imamo nezakonit vodopravni akt“, istakla je Sonja Kosanović, pravnica Centra za životnu sredinu.
Osim toga, u postupku izdavanja vodnihsmjernica nisu konsultovane relevantne institucije, a povodom činjenice da se radovi trebaju izvoditi (odnosno da se već izvode) u prvoj zoni zaštite područja koje je proglašeno nacionalnim spomenikom.
Sve ovo ukazuje na žurnost postupka i potrebu da se isti provede samo formalno, a bez stvarnog ispitivanja i utvrđivanja činjeničnog stanja.
Podsjećamo da smo ranije podnijeli i krivičnu prijavu Okružnom javnom tužilaštvu u Banjaluci protiv nadležnih iz Gradske uprave Grada Banja Luka, zbog niza zakonskih propusta vezanih za radove na šetalištu na Vrbasu, odnosno zbog sljedećih djela: nezakonitog zauzimanja prirodnog dobra, zagađivanja životne sredine, uništenja ili oštećenja zaštićenih prirodnih vrijednosti, ili dobara, uništavanja staništa zaštićenih vrsta, te skidanja ili povreda službenog pečata, nesavjesnog rada u službi i zloupotrebe službenog položaja ili ovlaštenja.
Četiri mjeseca nakon ilegalno započetih radova, te zaustavljanja istih od strane republičke inspekcije, radovi su nastavljeni, a gradonačelnik Banjaluke sa saradnicima je danas obišao novu dionicu šetališta, održao konferenciju za medije i saopštio da su pribavljene sve dozvole.
Tim povodom, Centar za životnu sredinu podsjeća građane na istorijat ovog slučaja i njegove implikacije za Vrbas, ali i naše društvo.
Sporni radovi su počeli u junu ove godine, dok su vodne smjernice izdane tek 19. 9. 2025. godine, skoro tri mjeseca nakon početka uništavanja obale i korita rijeke.
Vodne smjernice nipošto nisu kraj procesa, jer one služe tek za dovršavanje projekta na osnovu kojeg se podnosi zahtjev za vodnu saglasnost, a nakon dobijanja tog dokumenta se predaje zahtjev za građevinsku dozvolu. Vodnu saglasnost za ovaj poduhvat Gradska uprava je dobila tek 14. oktobra, dakle skoro četiri mjeseca nakon ulaska bagera u korito rijeke.
“Sa dijelom današnjih izjava gradonačelnika se zaista možemo složiti – definitivno se radi o ponižavanju institucija i procedura. Činjenica je da se na ovom neoznačenom gradilištu radilo prije nego što su dozvole ishodovane. Iz Gradske uprave tvrde da su sve dozvole pribavljene, mi im za sada moramo vjerovati na riječ, budući da četiri mjeseca traje njihovo ignorisanje naših zahtjeva za informacijama. Ponavljamo: Centar za životnu sredinu nije protiv šetališta! Ali smo itekako protiv kršenja zakonskih procedura, ponižavanja struke i pravne države”, istakao je Igor Kalaba iz Centra za životnu sredinu.
Postavljamo pitanja:
- Kako u Gradskoj upravi Grada Banjaluka objašnjavaju pokretanje radova bez dobijenih dozvola, kakav je to signal za građane? Ako se krene sa kopanjem rijeke i njene obale bez vodnihsmjernica, to znači da nema ni završenog projekta, a ne samo dozvola. Kakva je to poruka za građane koji bi i sami u nekim slučajevima rado gradili na obali, pa naknadno legalizovali radove, na ko zna koji način?
- Kako iz Gradske uprave komentarišu činjenicu da su radovi jednim dijelom ušli u zonu prvog stepena zaštite, odnosno područje Srpskih Toplica (banje u Gornjem Šeheru) uključujući i poznatu Vrućicu, koje je odlukom Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika proglašeno nacionalnim spomenikom BiH? Da li postoji odobrenje za intervencije u zaštićenoj zoni?
- Ako je sve uvijek bilo u redu, zašto Gradska uprava Grada Banjaluka i dalje krši zakon ćutanjem na naše zahtjeve za pristup informacijama, na koje su zakonski dužni odgovoriti?
- Kako iz Gradske uprave komentarišu stanje prethodno završenog šetališta, gdje se na dosta mjesta vidi armatura koja štrči i podloga koju je rijekaodnijela, te samo šetalište na dijelovima zbog toga “visi” iznad vode?
Ni na jedno pitanje, od juna do danas nismo dobili odgovore, i smatramo da je netransparentnost procesa koji podrazumijeva intervencije u javnom prostoru za svaku osudu.
“Napominjemo takođe da nećemo dozvoliti da nas kroz ovaj slučaj bilo ko koristi za jeftina politička prepucavanja i sticanje političkih populističkih poena, te da je Centar za životnu sredinu nestranačka organizacija, odnosno udruženje građana koje će uvijek reagovati na povredu prava na zdravu životnu sredinu bez obzira na stranačku ili bilo kakvu drugu pripadnost onih koji to pravo krše. U našem postojanju od 26 godina, Banjaluka je promijenila najmanje 4 gradonačelnika, i ko zna koliko radnika u Gradskoj upravii sa svima smo bili voljni sarađivati, ali ne po cijenu autocenzure ili “progledavanja” kroz prste. Komplikovana politička situacija između određenih stranaka ne smije ići na uštrb prava građana i prirode”, zaključio je Igor Kalaba.
(Centar za životnu sredinu)