Foto: Balans Ilustracija
Maloljetnički brakovi problem su cijelog društva, a ne samo izolovanih zajednica, rečeno je na današnjem okruglom stolu u Tuzli kojeg je organizovala Misija OSCE-a u Bosni i Hercegovini.
Učesnici su razmatrali pravne i socijalne aspekte prepoznavanja i razumijevanja fenomena maloljetničkih brakova u kontekstu BiH i Tuzlanskog kantona.
Cilj okruglog stola je ukazati na ulogu organa vlasti i nevladinog sektora u razvijanju preventivnih mjera za iskorijenjivanje maloljetničkih brakova.
Maloljetnički brakovi predstavljaju ozbiljan izazov za društvo, rečeno je. Kako je kazala Indira Bajramović, predsjednica Udruženja žena Romkinja “Bolja budućnost” Tuzla, neka iskustva pokazuju razmjeru ovog problema. Pa tako je ovo udruženje zabilježilo slučaj gdje je majka prodala kćerku za 3.000 KM, druga je dala u zamjenu za ovcu, dok je jedan otac kćerku zamijenio za litar rakije.
“Naravno, kada dođe u zajednicu, čeka je ono što treba raditi jedna odrasla žena, brine se o svemu, rano postaje majke, nisu obrazovane, nisu konkurentne na tržištu rada. U suštini, uskraćujemo djetinjstvo toj djeci”- objašnjava Bajramović. Međutim, ona skreće pažnju na činjenicu da to se više ne radi samo u romskim zajednicama već u svim, čak štaviše, u posljednje vrijeme više je maloljetničkih brakova u neromskim zajednicama. Bajramović napominje da nisu više samo u pitanju djevojčice koje se prisiljavaju na brak već i dječaci. Osim toga, naglašava, u sudskim procesima se često koristi termin “Običajno pravo kod Roma” koji pokušava legalizovati takve brakove, ali on napominje kakvo pravo se onda koristi za maloljetnički brak koji nije vezan za romsku populaciju.
U spriječavanju takvih stvari veliku ulogu imaju centri za socijalni rad.
“Imali smo jednu podnesenu prijavu protiv roditelja koji je dozvolio sklapanje maloljetničkog braka. Presuda je bila osuđujuća i kazna zatvora. Drugo iskustvo je da smo uspjeli kroz neke druge predmete, socijalno davanje, zaključiti i otkriti da se radi o maloljetničkom braku i onda djelujemo u saradnji sa policijom”- kazala je Amira Hodžić, direktorica Centra za socijalni rad Lukavac.
Hodžić naglašava da centar dobija najviše dojava da će biti sklopljen neki maloljetnički brak pa na to reaguje i spriječi.
Iako zakoni postoje i ovlaštene instiucije i ustanove koje trebaju reagovati, sklapanje bračne zajednice između maloljetnika, dešava se i dalje.
“Većinom se radi o siromašnim zajednicama ili zajednicama koje žive na rubu ili onima koje su na neki način diskriminiran ekoje nisu integrirane u društvu, itd. Takve stvari prođu ispod radara jer socijalne i pravne službe nisu u mogućnosti ili ne znaju da se to dešava, pa ne reagiraju”- stava je Samir Arnaut iz Misija OSCE-a u BiH, Terenski ured Tuzla.
Na ovom problemu je potrebno raditi i sa aspekta edukacije i inromisanja učenika u školama.
“Radi se edukacija u romskim zajednicama i to je obavezno u saradnji sa školama, učenicima i romskom strukturom. Ne smijemo više nastaviti sa takvim kontinuitetom. Vidimo da ima očekivani rezultat nakon radionica u školama i u saradnji sa MUP-om TK”- rekao je Mehmed Mujić, saradnik za romska pitanja u Ministarstvu obrazovanja TK.
Koliko je takvih brakova u Tuzlanskom kantonu sklopljeno ove ili prošle godine, nije poznato jer naši sagovornici su kazali da nedostaje statističkih podataka i sistemske organizacije što dodatno otežava da se otkriju oni koji djecu prisiljavu na brak te da budu kažnjeni.
(Nataša Tadić)