Foto: Balans
Vlada Tuzlanskog kantona je danas prihvatila Informaciju o obezbjeđivanju rezerve krvi za potrebe liječenja građana u Tuzlanskom kantonu sa osvrtom na status dobrovoljnih davalaca krvi i mogućnostima obezbjeđenja krvi kao lijeka za 2023. godinu. Kako se u ovoj informaciji navodi raspoloživost krvi i lijekova od krvi je i dalje na nezadovoljavajućem nivou. Broj davaoca krvi kroz planski organizirane aktivnosti ne prati porast potreba za lijekovima proizvedenim iz ljudske krvi. Nedovoljno uključivanje stanovništva u planski organizirane akcije dovodi do povećane potrebe za takozvano ciljano-porodičnim davanjem krvi, kao i samoinicijativnim prijavljivanjem građana nakon javnih poziva.
„Po direktivama EU trebalo bi biti tri dobrovoljna davaoca krvi na 100 stanovnika. Taj broj kod nas nije ni približno dostignut što otežava raspolaganje sa krvi i derivatima od krvi kopji su potrebni za liječenje. Mi smo imali 13184 doniranja krvi, što je malo više nego godinu ranije“, kazao je Miralem Smajić, pomoćnik ministrice zdravstva TK.
Trenutno je najzastupljeniji način darivanja krvi ciljano-porodično davalaštvo koje otežava blagovremenu i adekvatnu pripremu i upotrebu krvi i lijekova od krvi, pogotovo u hitnim situacijama. Ono što obeshrabruje jeste i da veliki broj dobrovoljnih davalaca krvi iz privrednih društava ne daje krv zato što poslodavci nemaju razumijevanje za izostanak sa posla u vrijeme dana davanja krvi.
„Mi ne možemo reći da poslodavci, a ni sistem, poduzimaju neke mjere da se dobrovoljno darivanje krvi podigne na neki veći nivo. Kada su u pitanju šrivilegije darivatelja krvi one se ogledaju u državnoj službi da se dobiju dva slobodna dana, to je po Kolektivnom ugovoru pravo. Ja ne znam je li to tako u svim firmama. Ne znam jesu li privatnici dovoljno stimulisani da puste uposlenike da darivaju krv“, kazao je Smajić.
Obrazovne ustanove koje bi trebalo da su veliki rezervoar davalaštva krvi ne sudjeluju u zadovoljavajućem broju u pogledu obezbjeđenja krvi za liječenje građana Tuzlanskog kantona. Mali broj privilegija koje imaju dobrovoljni davaoci krvi, a koje treba u umjerenim količinama biti obezbijeđeno od strane sistema vjerovatno je sa svoje strane dovelo do letargije u dobrovoljnom davalaštvu krvi, navodi se između ostalog u Informaciji, tako da se realizacija planiranih akcija u što većem procentu nameće kao imperativ, da bi se postigla konstantnost količine raspoloživih jedinica krvi. Kada je u pitanju plan djelovanja u narednom periodu, morat će se primjenjivati model kombiniranog, dobrovoljnog, planski organiziranog i ciljanog-porodičnog davalaštva krvi kako bi se pacijentima omogućilo potrebno transfuzijsko liječenje.
(Balans)