Foto: Vahudin Žugor
Vahudin Žugor, doktor porijeklom iz Bosne i Hercegovine, jedan je od rijetkih doktora porijeklom iz naše zemlje koji je u inostranstvu stvorio zavidnu medicinsku karijeru i pomoću robota spasio hiljade ljudskih života.
Doktor Žugor je u Njemačku dospio kao izbjeglica tokom ratnog vihora. Nije znao jezik te je radio i dan i noć da bi sebi osigurao egzistenciju. Radio je kao njegovatelj, ali san da studira medicinu nije zaboravljao te uspijeva upisati Medicinski fakultet u Erlangenu nakon tri godine boravka u Njemačkoj.
Godine truda i rada su iza njega, priča nam.
“Bile su to godine patnje, odricanja, mukotrpnog rada, a ponekad i poniženja jer sam prošao jedan težak put izbjeglice, gdje je bilo nephodno pored rada, izdržljivosti i mentalne snage da se sva ta teška situacija pretvori u svjetski uspjeh”- rekao je doktor Žugor za naš portal.
Radeći u čak devet njemačkih klinika, Žugor je stekao status renomiranog i vrhunskog liječnika, a naročito neprikosnovenog robotskog hirurga. I ne samo to već i zvanje profesora na Medicinskom fakultetu u Kölnu te direktora Urološke klinike u Bambergu gdje je postavio temelje medicinske robotike.
A kako je sve počelo sa robotskom hirurgijom?
“Prvog juna 2009. godine došao sam u kontakt sa robotskom tehnologijom na klinici u Gronau u Njemačkoj i ,evo, već prođe 15 godina od pionira do jednog od vodećih njemačkih robotskih hirurga. Nakon klinike u Gronau u kojoj
sam naučio robotsku hirurgiju, etablirao sam robotiku u Kölnu, a od 01.oktobra 2018. godine sam na čelu Uroloske Klinike u Bambergu. Ovdje su u pogonu već dva robotska sistema “Da Vinci”- objašnjava čovjek koji je najzaslužniji za uspon robotske hirurgije u pomenutom gradu, a čije usluge traže pacijenti iz čitave Njemacke, ali i Zapadnog Balkana pa sam tim i iz BiH. Osim robotske hirurgije, uža specijalnost su mu i liječenje inkontinencije, andrologija i dječija urologija. Pomoću robotskih sistema, doktor operiše karcinome prostate, bubrega i mokraćnog mjehura, ali radi i različite rekonstruktivne operacije na ostalim urološkim i uro-genitalnim organima.
Ovaj renomirani stručnjak do sada je obavio više od 5.000 operacija pomoću robota.Najčešće su to karcinomi prostate i bubrega, mokraćnih mjehura ili nadbubrežnih žlijezda.
“I meni pomalo te brojke djeluju začujuđuće i nevjerovatno. No, ja nisam još na kraju svoje misije vezane za robotiku u Bambergu. Ovatehnologija će i dalje napredovati i siguran sam da ću svoju vizijukoju imam i dalje razvijati i širiti jer odlučujući faktor u svemuovome je čovjek, odnosno, hirurg koji mora imati i izvanredna znanjaanatomije i ogromnu izdržljivost i mentalnu snagu pogotovo kodoperativnih komplikacija i otpora prilikom etabliranja inovativnih robotskih tehnika”- mišljenja je doktor čiji su uspjesi obilježeni i kroz nekoliko medijskih nastupa i promocija robotike na klinici u Bambergu koju vodi.
Dva puta je ovaj poznati urolog bio na glavnoj stranici uglednih njemackih novina “Fränkischer Tag”, a isto toliko puta su organizovane konferencije za štampu sa fokusom na doktora Žugora i njegov rad. To niko nije doživio u ovoj kliničkoj ustanovi, a uz to je i jedini direktor klinike koji ima migrantsko porijeklo u ovom gigantskom bolničkom kompleksu koji zapošljava 5.500 ljudi.
Kako je već kazao, doktor Žugor ne staje te pokušava i dalje napredovati u svojoj nevjerovatnoj karijeri. Za njegovo ime vezana je i metoda „Single port surgery“ koja je već zaživjela u SAD-u, ali nei u Njemačkoj. Prednosti “Single port surgery” su te što je trauma još manja i oporavak jos brži. Radi se o sistemu za operaciju na urološkim organima, a koji je dobio dozvolu od nadležnih institucija te bi trebao uskoro zaživjeti i u Njemackoj. Profesor Žugor je obavio vježbe i treninge u Frankfurtu na Maini, a cilj mu je da uskoro obavidodatne formalne i administrativne procedure za njegovo etabliranjena klinici u Bambergu. Osim toga, Žugor želi i uvesti i upotrebu umjetne intieigencije kod robotskih operacija.
“Cilj je poboljšati pripremu i obavljanje operativnih zahvata uz sudjelovanje umjetne intilgencije. Naravno i obuka medicinskih kadrova i mladih hirurga će se uz ovu tehnologiju znatno olakšati i poboljšati. Poredtoga je neophodno i dalje naučno publicirati funkcionalne ionkološke rezultate robotske tehnologije. Nadam se da će umjetna intiligencija i ovdje biti korisno upotrebljena i iskorištena, pogotovo u obradi mase naučnih podataka”- naglašava ovaj stručnjak koji planira uvesti i trodimenzionalnu konstrukciju krvnih sudova bubrega putem višeslojne computer-tomografije, koja ce olakšati pripremu,obavljanje i obuku robotskih operacija bubrega, a pogotovo parcijalnenefrektomije.
Doktor Žugor je do sada objavio oko 800 naučnih radova u vidu publikacija, postera, knjiga i predavanja. Promovirao je na medicinskom fakultetu u Erlangenu, a tri puta je habilitirao na univerzitetima u Erlangenu, Aachenu i Kölnu. Profesor je na medicinskom fakultetu univerziteta u Kölnu i mentor mnogobrojnim mladim liječnicima u Njemačkoj. Za svoj rad je dobio 22 naučna priznanja, između ostalog, na kongresima u Parizu, Barceloni, Salzburgu i Americi.
Iako je doktor u Njemačkoj, Žugor ima želju da moderne metode operacija vidi i u rodnoj Bosni i Hercegovini.
„Veliki problem su poremećeni sistemi vrijednosti jer osjetim da smo mi intelektualci namarginama i periferiji bosanskog društva zbog gubitka respekta
prema znanju, kreativnosti i inovacijama. Uz sve to dolazi i problemmotivacije mladih generacija, tako da nije čudo da i mi u suvremenojNjemačkoj imamo probleme sa kvalitetnim medicinskim kadrom.Ubijeđen sam da će robotika i dalje napredovati i ja ću sigurno raditina inovaciji i promociji ove vrhunske tehnologije. Moramnapomenuti, da su sve ove tehnologije veoma skupe i da je neophodno educiranje kadrova da bi one uspjele da se etabliraju.Umjetna intiligencija će, uz minijaturne intrumente, revolucioniratirobotiku i operacione sale. Siguran sam da će uskoro svi zahvati utrbuhu se obavljati putem robotskih sistema, otvorena hirurgija ćenestati“- zaključuje pionir robotske hirurgije i renomirani urološki profesor Vahudin Žugor.
(Nataša Tadić)