Foto: Balans
U Tuzlanskom kantonu saobraćajnice su izgrađene prije više od 60 godina. Kapaciteti postojećih puteva veliki su problem za privrednike jer je spor protok robe i putnika. Stanje je neodrživo i potrebne su hitne promjene, rečeno je na današnjoj “Konferenciji o stanju i perspektivama ekonomskog i infrastrukturnog razvoja Tuzlanskog kantona”.
“Mišljenje nas iz Udruženja poslodavaca je da se postojeći magistralni pravci trebaju proširiti uvođenjem trećih traka, modernizacijom, presvlačenjem postojećih asfaltnih površina koje su propale, rješavanjem raskrsnica, a to bi za posljedicu imalo veću propusnu moć samih saobraćajnica”- smatra Faruk Širbegović, vlasnik Kompanije „Širbegović“ Gračanica i član Udruženja. On ističe da su to kratkoročnija rješenja, a dugoročnija su svakako izgradnje modernih cesta.
U ovom kantonu godišnje se troši 200.000 tona nafte u saobraćaju što je 20 % ukupne potrošnje nafte u cijeloj BiH.
“Kada uzmemo da su odatle velika izdvajanja kroz akcize i za održavanje, za rekonstrukciju puteva, vidjet će se koliko privreda TK izdvaja za same puteve i to pokazuje da na potrebe za izgradnju puteva u Tuzlanskom kantonu treba odgovoriti”- mišljenja je Nedret Kikanović, predsjednik Kantonalne privredne komore Tuzla.
U Tuzlanskom kantonu nije zapušten i zapostavljen samo drumski već i željeznički saobraćaj. Godišnje se preko starih pruga u ovom kantonu, preveze blizu 3,8 miliona tona tereta. Putničkog saobraćaja uopšte nema kao ni elektrificiranih pruga. Željeznički putnički saobraćaj sveo se na turističke vožnje “ćirom” u Banovićima.
“Značajna poboljšanja možemo očekivati kada izvršimo elektifikaciju mreže Brčko- Banovići, Žvincie- Zvornik i Tuzla- Doboj”- kazao je Vahid Đozo, iz Željeznica FBiH. On napominje da bi to mogao biti petogodišnji projekat, ali naravno ako bude sredstava i sve se mora raditi u sinergiji sa Željeznicama RS.
Zbog loših saobraćajnica u ovom kantonu trpe svi, ali i cijela BiH zbog protoka robe i putnika.
“Ova sredina nije za posljednjih 30 godina izrodila političku elitu koja bi u prvi plan stavila te interese, to treba otvoreno kazati. Ja se nadam da dolaze neki novi vjetrovi i da ćemo zajedički, pa i kroz ovaj događaj, dati doprinos tome”- naglasio je Edin Delić, gradonačelnik Lukavca. Inače, Lukavac je sa još pet opština iz FBIH i RS, pokrenuo inicijativu da se riješi problem ceste Tuzla- Doboj.
Da bi se nešto mijenjalo, potreban je zajednički pritisak svih relevatnih faktora.
“Svaki parcijalni, pojedinačni ili pristup manje grupe u smislu inicijative da se neka manja dionica magistralnog ili bilo kakvog puta sanira ili uradi, nije dobar pristup. Ja sam se uvjerio u tu u poljednje dvije godine. Mi ovdje govorimo o ozbiljnim investicijama, ozbiljnim projektima i o jednoj borbi da TK ne ostane izolovan”- poručuje Irfan Halilagić, premijer TK.
Projekata ima, ali uglavnom na papiru. Iz Cesta FBIH tvrde da rade punom parom, samo se to ne vidi.
“Trenutno smo najviše skoncentrisani na Šićki Brod- Đurđevik koji je skoro 17 km. Podijeljen je u tri LOTA. Na srednjem LOTU u Živinicama smo faktički završili eksproprijaciju. Samo taj LOT ima vrijednost oko 50 miliona KM”- objasnila je Fata Terzić, iz JP Ceste FBiH.
Saobraćajna deblokada TK tema je koje je veoma bitna za sektor saobraćaaja i komunikacija, ali na tome treba raditi, smatra državni resorni ministar.
“Jedna od najvećih misterija bh. politike poslije rata je kako je Tuzla, umjesto da bude regionalni logistički centar, ostala potpuno izolovana i putno i željeznički. Zašto je sve sporo? Infrastrukturni projekti se pripremaju na način da se godinama pripremaju, a odna kreću. Znači, ako ja to danas pokrenem, neko ga drugi mora sagraditi”- rekao je Edin Forto, ministar prometa i komunikacija BiH.
Konferencija sa radom nastavlja sutra, kada je planirano održavanje još tri panel diskusije, te rezimiranje, donošenje zaključaka i zatvaranje Konferencije.
(Nataša Tadić)