Foto: Balans
Kao jedan od vjesnika proljeća, jagorčevina svojim cvijetom na livadama simbolizuje pobjedu nad zimom. U narodu se za nju kaže da je “ključ koji otvara vrata proljeća”. Njen latinski naziv je Primula acaulis i izveden je od riječi primus, što znači prvi i odnosi se na rano cvjetanje. U narodu je još poznata i kao jaglac, jaglika, primula.
U narodnoj medicini jagorčevina zauzima značajno mjesto. U ljekovite svrhe koriste se dvije vrste ove biljke: Primula veris i Primula elatior, čiji su sastav, djelovanje i upotreba isti. Upotrebljavaju se korijen, listovi i cvjetovi, u svježem i sušenom obliku. Korijen se vadi u početnoj fazi cvjetanja ili u jesen, a sadrži triterpenske saponine, fenolne glikozide i hinone. Listovi se beru dok biljka cvjeta i bogati su vitaminom C. Cvijet sadrži saponozide, flavonoide i enzime.
Većina nas je i to po preporuci ljekara, bar jednom u terapiji koristila čaj ili sirup od jagorčevine. Naime, ona je najpoznatija kao prirodni ekspektorans, odnosno lijek za iskašljavanje jer razrijeđuje sekret iz pluća i grla i olakšava njegovo izbacivanje iz organizma. Najčešće služi za izradu pomoćnih lekovitih sredstava za liječenje disajnih puteva, posebno kod djece. Pored blagotvornog djelovanja na respiratorne organe, jagorčevina ulazi u sastav različitih biljnih mješavina koje se koriste kod nervne uznemirenosti, nesanice, migrene, slabosti srca, cirkulacije krvi.
(Balans/Agroklub.ba)