Foto: Balans
Svjetski dan hrane se svake godine obilježava 16. oktobra, na dan kad je 1945. godine u sklopu Ujedinjenih naroda, osnovana Organizacija za prehranu i poljoprivredu. Ovaj se dan obilježava u više od 150 zemalja svijeta, a ove godine akcenat se stavlja na vodu.
Samo 2,5 % vode na Zemlji je voda za piće i njen nedostatak jedan je od najvećih problema našeg vremena jer 2,4 milijarde ljudi živi u zemljama koje nemaju dovoljno vode, upozoravaju stručnjaci.
“S obzirom da gotovo tri četvrtine sve slatke vode ide u poljoprivredu, promjena načina na koje proizvodimo našu hranu, vlakna i druge poljoprivredne proizvode ima najveći potencijal za promjenu. To je, također, mjesto gdje će nedjelovanje postati najočiglednije. To znači da rizikujemo da dođemo do tačke bez povratka, a klimatske promjene će sigurno pogoršati naše probleme s vodom. Možemo i moramo pronaći načine da proizvodimo više, sa manje vode. Moramo zaštititi naše postojeće slatkovodne resurse i vodene ekosisteme od zagađenja i uticaja klimatskih promjena, i moramo osigurati da ljudi imaju ravnopravniji pristup vodi. Drugim riječima, preostalu vodu moramo tretirati kao da nam život i hrana, ovise o tome”-kazali su iz Instituta za zdravlje i sigurnost hrane Zenice te naglasili da brz rast broja stanovnika, urbanizacija, ekonomski razvoj i klimatske promjene, uticali su na naše vodne resurse. Pored toga, tje i zagađivanje vode, prekomjerna potrošnja i loše upravljanje.
Primjera radi, više od 80 % svjetskih otpadnih voda danas se ispušta u okoliš neprečišćeno i nikada nije ponovo iskorišteno. Nastalo zagađenje vode pogađa sve, uključujući i oko 600 miliona ljudi koji se bave ribarstvom za život.
“Različite grupe mogu mirno koristiti jedan izvor vode duže vrijeme, ali kako te vode ima sve manje, poljoprivrednici, ljudi zavisni od šuma, stočari i drugi, mogu se naći u sukobu oko toga ko ima pravo da je koristi i u kojoj mjeri. Ovo predstavlja izazove za lokalne sisteme upravljanja vodama i za državne zakonske okvire koji ne prepoznaju uvijek tradicionalna prava nad ovim vodnim resursima i ne shvataju potrebe koje se mijenjaju”- kazali su iz Instituta.
Dalje, oko 74 % vih katastrofa od 2001. do 2018. godine bile su povezane s vodom, uzrokujući ekonomsku štetu od skoro 700 milijardi dolara. Katastrofe povezane s poplavama više su se nego udvostručile od 2000. godine, a broj i trajanje suša porasli su za gotovo trećinu.
Stoga, donošenje informiranih odluka o proizvodima koje kupujemo, trošenje manje vode i spriječavanje zagađenja, neki su od načina djelovanja svakog pojedinca, savjetuju stručnjaci.
Bitno je podsjetiti da 95 % naše hrane proizvodi na kopnu, a sve počinje od zemlje i vode. Poljoprivreda čini 72 % globalne potrošnje slatke vode, 16 % ide za domaćinstva i usluge, a 12 % koristi industrija.
Broj katastrofa povezanih s poplavama porasle su za 134 % u ovom vijeku, broj i trajanje suša porasli su za 29 %, a u proteklih 300 godina izgubljeno je čak 85 % močvara na planeti – močvare su biološki najraznovrsniji od svih ekosistema i nestaju tri puta brže nego šume.
Istovremeno, očekuje se da će se globalna potražnja za vodom za poljoprivredu povećati za 35 % do 2050. godine, navode u Institutu za zdravlje i sigurnost hrane.
Paralelno s tim, 17 % hrane koja je dostupna potrošačima širom svijeta baca se svake godine, trošeći dragocjenu vodu koja se koristi za njenu proizvodnju, a preko 80 % svjetskih otpadnih voda ispušta se u okoliš bez prečišćavanja, podaci su stručnjaka koji su dovoljni za globalni alarm, zaključuju iz instituta.
(Balans/ INZ)