Foto: Facebook
Federalni ministar rada i socijalne politike Adnan Delić razgovarao je o inicijativi vezanoj za zabranu rada nedjeljom s predstavnicima Sindikata radnika trgovine i uslužnih djelatnosti u BiH, saopćeno je iz Federalnog ministarstva.
Iz Ministarstva navode da je tokom sastanka istaknuto da je inicijativa za uvođenje neradne nedjelje, odnosno zabrane rada trgovačkim objektima, pokrenuta nakon ankete provedene među radnicima trgovine i uslužnih djelatnosti. Ovim radnicima je povećanje minimalne plaće prvi, a uvođenje neradne nedjelje sljedeći prioritet na kojem insistriraju. Iz Sindikata tvrde i da, osim anketiranja radnika, nisu provedene druge analize koje bi pokazale stvarni utjecaj i učinak uvođenja zabrane rada nedjeljom, te da izradu jedne takve analize pregovaraju sa Ekonomskim institutom UNSA.
“Cilj nam je svakako da imamo egzaktne podatke o efektima koji se mogu očekivati donošenjem zabrane rada nedjeljom i šta je to što možemo očekivati kao efekte na ekonomiju, društvo i općenito na poštivanje prava radnika”- kazala je predsjednica Sindikata Mersiha Beširović.
Ministar Delić naglasio je da bi se ovo pitanje trebalo rješavati kroz Zakon o radu kojim se i definišu prava radnika, među kojima i pravo na slobodne dane, plaćeni prekovremeni rad i druga prava iz radno – pravnog odnosa.
“Zakonom o unutrašnjoj trgovini može se zabraniti rad objektima nedjeljom, ali postavlja se pitanje, kako će se to doista reflektovati na poštivanje prava radnika koja se isključivo mogu treirati kroz Zakon o radu. Ova inicijativa za zabranu rada nedjeljom podrazumijeva čitav paket mjera i smatramo da je neophodno rješavati ih kroz Zakon o radu. Zabrana rada objektima ne znači nužno da će se prava radnika poštovati. Moramo voditi računa da radnici u svakom smislu budu zaštićeni i u planu nam je izmjena Zakona o radu”- rekao je ministar Delić.
Iz Ministarstva dodaju da je neophodno mijenjati Zakon o radu kako bi se osigurao bolji status radnika, a potom i raditi na jačanju sistema kontrole poštivanja propisanih prava radnika. Naime, Zakonom o radu definisano je da se puno radno vrijeme može rasporediti na pet, odnosno šest radnih dana, mada nije precizirano koji je to dan u sedmici. Također, ovim zakonom propisano je i da radnik ima pravo na povećanu plaću za otežane uslove rada, prekovremeni rad i noćni rad, te za rad na dan sedmičnog odmora, praznika ili nekog drugog dana za koji je zakonom određeno da se ne radi, saopćeno je iz Federalnog ministarstva rada i socijalne politike.
(Balans/ Vlada FBIH)