Foto: Balans
Tešanj leži na rječici Tešanjki, desnoj pritoci Usore. Stari grad je sagrađen u njegovom središtu, na jednom strmom i stjenovitom brijegu.
Tvrđava i stari grad u sezoni imaju više od 20.000 posjetitelja koji zaista imaju šta vidjeti. Kada zakoračite u stari grad, kao da vrijeme stane i vrati vas uneko doba kada je sve bilo lakše, jednostavnije i skromnije. Kaldrma, starinske kuće, oklni objeki koji su zadržali duh prošlosti, čine nevjerovatno privlačan ambijent.
Do tvrđave nije lako doći. Zato je jedina bila neosvojiva na ovim prostorima. Opasana je zidinama, a samo ima jedan ulaz kojim se može doći. Stepenicama dolazite do prve kapije, a ond slijedi strm put, pun kamenja. Zahtjeva kondiciju.
Zub vremena he učinio svoje, pa svako malo možete vidjeti da je nešto restaurani ili se priprema za sanaciju, zadržavajući izvorni oblik građevine.
U tvrđavi je nekoliko malih muzeja koji sadržavaju stari novac, oružje, nakit, posuđe, pa i košulju iz 15. vijeka.
Svakako posebna je zastava koja potiče iz bitke koja se 29. augusta 1526. godine vodila između osmanskog sultana Sulejmana Veličanstvenog i ugarskog kralja Ludovika II.
Prema podacima Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika BiH, nije poznato ko je osnovao grad, ali se na osnovu nalaza praistorijske keramike, koji su pronađeni u prostoru tvrđave i nesigurno utvrđenim tragovima rimske opeke, može da pretpostavi da su ovdje prvo boravili Iliri, zatim Rimljani, a kasnije i slovenski naseljenici. O srednjevjekovnom gradu ima vrlo malo podataka, najvjerovatnije zato što Tešanj nije ležao ni na kakvoj strateškoj komunikaciji. U pisanim izvorima prvi put se pominje 1461. godine, u povelji kojom Stjepan Tomašević poklanja Tešanj, kao krunsko dobro, svome stricu Radivoju. Iz Ištvanfijevih navoda o istoriji Ugarske vidi se da je mađarska vojska, nakon upada Osmanlija u Srebrnik, a zatim Tešanj 1520. godine,u bijegu zapalila i porušila grad. Krajem 17. vijeka imao je veoma važnu ulogu u osmanskoj odbrambenoj arhitekturi, te je tada renoviran i savremeno utvrđen. Početkom 18. vijeka za vrijeme sultana Mustafe (od 1695.do 1703.godine) izgrađen je novi, donji dio grada. Na osnovu pisanih izvora-izvještaja nekog austrijskog konfidenta iz 18.vijeka, te turskog izvještaja iz 1833. godine, zaključuje se da se Tešanj kao jako utvrđenje održava sve do 19.vijeka. Grad je napušten 1840. godine. Grad se sastoji iz dva dijela, odnosno, prvi je nastao u doba srednjovjekovne Bosanske države, a drugi u doba osmanske uprave.
Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika 2003. godine, donijela je odluku da se Graditeljska cjelina – stari grad Tešanj u Tešnju, proglašava nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine.
Na gradini se rade istraživački radovi i konzervatorsko-restauratorski radovi , uključujući i one koji imaju za cilj prezentaciju spomenika, a sve uz odobrenje federalnog ministarstva nadležnog za prostorno uređenje i stručno nadziranje nadležne službe zaštite naslijeđa na nivou FBiH. Prostor spomenika otvoren je i dostupan javnosti, te se koristi u edukativne i kulturne svrhe. Posebno je afirmativno za ovu tvrđavu što su uposlenici Javne ustanove “Muzej Tešanj” izuzetno gostoprimljivi i posjetitelje dočekuju sa pregrštom zanimljivih informacija, promotivnim materijalom, toplom dobrodošlicom, kafom, sokom. Sve ono što na pravi način prezentuje Bosnu i Hercegovinu, a posebno Tešanj.
(Nataša Tadić)