Foto: Ilustracija
Komitet Ujedinjenih nacija prije četiri godine od Bosne i Hercegovine zatražio da zabrani maloljetničke brakove. Nažalost, u BIH se to nije desilo ali nevladin sektor čini sve da spriječi maloljetničke brakove.
Bosna i Hercegovina je potpisnica Konvencije UN-a o pravima djeteta, a na njeno direktno poštovanje obavezana je i Dejtonskim mirovnim sporazumom Iako je Komitet Ujedinjenih nacija (UN) zatražio prije četiri godine od Bosne i Hercegovine da zabrani maloljetničke brakove, entitet Republika Srpska je uputila u parlamentarnu proceduru Prijedlog zakona kojim se sklapanje takvih brakova dozvoljava. To je izazvalo brojne reakcije.
U BiH, prema trenutnim zakonima, sklapanje braka sa maloljetnom osobom nije dozvoljeno, osim u izuzetnim slučajevima i uz odobrenje roditelja ili staratelja, kada sud može dozvoliti sklapanje takvog braka osobi sa navršenih 16 godina. Prema podacima Agencije za statistiku BiH samo jedan od 15.740 mladoženja koji su sklopili brak u 2021. godini, bio je maloljetan, dok je među 15.758 mladenki bilo 56 maloljetnica. Maloljetnički brakovi najčešći su u romskoj zajednici.
“Mi već nekoliko godina radimo na prevenciji takvih brakova, uopšteno kada govorimo o trgovini ljudima sa akcentom na djecu. Ne moramo govoriti da se tu radi i o radnoj eksploataciji i svim drugim oblicima eksploatacije. Statistika se ne vodi po nacionalnosti, iako mi svi pretpostavljamo i vjerujemo da je tu veći broj romske populacije.Treba naglasiti da se maloljetnički brakovi sklapaju i ugovaraju u ruralnim područjima gdje nisu u pitanju Romi i Romkinje”- kaže Indira Bajramović, direktorica Udruženje žena Romkinja “Bolja budućnost” Tuzla.
Udruženje koje vodi ima dobru saradnju sa Ministarstvom sigurnosti BiH, koordinatorom za borbu protiv trgovine ljudima, MUP-om TK, Centrom za socijalni rad, domovima zdravlja pa i sa Agencijom za istrage i zaštitu. Udruženje ima i dva člana mobilnog tima koji rade sa Centrom za socijalni rad te rade na terenu. No, preciznih podataka za Tuzlanski kanton, ipak, nema.
“Kod nas je teško naći bilo šta kada tražite neke podatke, a posebno ako tražite da su razvrstani po nacionalnosti. To niko ne evidentira. Tako da ono što mi zabilježimo, to je. Mi smo prošle godine zabilježile pet pokušaja maloljetničkih brakova u jednom mjesecu. Na našu sreću i sreću te djece, to je spriječeno. Svaki mjesec nam se javi i dojavi. Imamo te medijatore na terenu i spriječimo to”- kazala je direktorica pomenutog udruženja i dodaje da ugovoreni brak nije tradicija i kultura Roma već klasična trgovina ljudima.
Indira Bajramović
“Zbog toga je malo slučajeva koji su procesuirani jer su navedeni kao običajno pravo Roma. Zahvaljujući našem radu, drugim organizacijama i instiucijama, polako se počinje procesuirati slučajevi kada govorimo o ugovorenim maloljetničkim brakovima”- zaključuje Bajramović.
Na rješavanju problema maloljetničkih brakova radi i Udruženje “Zemlja djece” iz Tuzle iz kojeg su nam kazali da , u gradskim i prigradskim zajednicama u kojima djeluje, prošle godine sumnje na trgovinu djecom u formi maloljetničkog braka je bilo u dva slučaja. Oba slučaja su prijavljena i procesuirana, iako trenutno Udruženje nema podatke koji se odnose na rezultate tih procesa.
“Naša organizacija čini napore u smislu uspostavljanja referalnih mehanizama u zajednicama koji će biti u mogućnosti da odgovore na svaki slučaj sumnje na trgovinu djecom , kroz maloljetnički brak i generalno na prisilne brakove i zato i radimo na uspostavi tih mehanizama i izradi međusektorskih protokola. U Tuzli odavno funkcioniše multisektorski protokol koji je dao značajne rezultate u smislu smanjenja ovakvih slučajeva , a taj model trenutno multipliciramo širom Bosne i Hercegovine u 30 lokalnih zajednica, a u preko 25 zajednica su potpisani multisektorski protokoli koji štite djecu od eksploatacije na ulici i drugih oblika nasilja i zloupotrebe uključujući i prisilne dječije brakove i druge oblike trgovine djecom”- pojasnili su nam iz Udruženja.
Mobilni tim sačinjen od predstavnika udruženja, policije, socijalnih radnika, itd., pomno prati situaciju na terenu i reaguje po prijavi sumnje na trgovinu djecom , to u svakom slučaju uključuje i prisilne dječije brakove i zajednice. Truda i aktivnosti ima ali ima li pomaka?
“Da, ima pomaka u smislu da se slučajevi više prate, više se radi na identifikaciji i procesuiranju slučajeva. Uspostavljeni referalni mehanizmi u Bosni i Hercegovini već djeluju u praksi, posebno u Tuzlanskom kantonu, koji je bio prvi kanton gdje je ZDUBIH inicirao i potpisao multisektorski Protokol. Nakon reforme krivičnog zakonodavstva u FBiH u vezi sa krivičnim djelom eksploatacije djece (2017.), već su donesene dvije pravosnažne presude (pionirske u BiH) kojima su počinioci prisiljavanja djece na prosjačenje osuđeni na 10 godina zatvora . Djeca žrtve su bile korisnici našeg programa, a neke od njih su se samoidentificirale, što pokazuje koliko su djeca osnažena da prepoznaju i prijave”- kazali su iz “Zemlja djece”. Iz ovog udruženja podjećaju da je nedavno izrečena prva presuda u Bosni i Hercegovini za krivično djelo organizovana trgovina djecom, gdje je organizovana grupa od šest članova, koja je eksploatisala preko 20 djece, osuđena na ukupno 74 godine zatvora.
“Sve je to rezultat funkcionalnog mehanizma upućivanja i jedinstvenog razumijevanja koncepta eksploatacije djece, te otklanjanja predrasuda i diskriminatornih stavova policije, tužilaca i sudija”- poručili su iz pomenutog udruženja.
Ono što je posebno opasno su posljedice maloljetničkih brakova koje mogu biti brojne. Njih određuje dob malojetnika ili maloljetnice, socio-emocionalna zrelost, spremnost za brak, individualne osobenosti i postojanje volje, pojašnjavaju psiholozi.
“Ukoliko maloljetnik ili maloljetnica ne posjeduje socijalnu i emocionalnu zrelost potrebnu za brak, ukoliko nije upoznat sa očekivanjima koja se pred njega ili nju postavljaju u bračnoj zajednici i ukoliko u brak ulazi pod pritiskom sredine, postoji veća vjerovatnoća od neuspjeha braka ili stvaranja trajno disfunkcionalnog odnosa, koji obilježavaju uzajamno nerazumijevanje sa partnerom, neispunjavanje ličnih i društvenih očekivanja, odgojna zapuštenost djece, ponekad i nasilje, alkoholizam i slično”- pojašnjava nam Gabriel Pinkas, pedagog- psiholog.
Pinkas upozorava da je maloljetnički brak često povezan i sa prekidom školovanja, što srednjoročno i dugoročno može donijeti i ekonomske probleme za bračnu zajednicu, te ih odvesti u siromaštvo.
“Prema jednom opsežnom međunarodnom istraživanju, koje je objavio UNICEF, kod žena koje su u brak stupile prije 18. godine, u kasnijoj životnoj dobi utvrđena je statistički značajno viša stopa depresije i anksioznosti u odnosu na žene koje su bračnu zajednicu zasnovale nakon 21. godine ili uopće nisu bile u braku”- ističe ovaj psiholog.
U Kancelariji dječjeg fonda UN-a za djecu (UNICEF) u BiH protive se uvrštavanju bilo kakvih izuzetaka po pitanju maloljetničkih brakova.
“Dječiji brakovi oduzimaju djevojčicama djetinjstvo i ugrožavaju njihove živote i zdravlje. Djevojčice koje se udaju prije 18. godine češće doživljavaju nasilje u porodici i prekidaju školovanje”- kažu u UNICEF-u BiH.
Svjetska zdravstvena organizacija, također, kontinuirano upozorava da rane trudnoće i rađanje nose ozbiljne posljedice po zdravlje djevojčica, te da se preko 55% maloljetničkih trudnoća završava abortusom koji se izvodi u rizičnim uslovima.
Inače, Ombudsmeni Bosne i Hercegovine nisu imali pojedinačnih žalbi građana i djece koje se tiču problema maloljetničkih brakova, ali su, zbog svog proaktivnog djelovanja, započeli istraživanje o problematici maloljetničkih brakova tokom 2022. godine, sa namjerom da istraživanje finaliziraju tokom 2023. godine. U zavisnosti od rezultata istraživanja problema maloljetničkih brakova, Ombudsmeni će uputiti preporuke nadležnim organima.
(Nataša Tadić)