Foto: Armin Kendić
Konjuh je planina u sjeveroistočnom dijelu Bosne i Hercegovine, omeđena rijekama Seona, Turija, Litva i Oskova na sjeveru, rijekom Gosteljom i magistralnom cestom Tuzla-Sarajevo na sjeveroistoku, te rijekom Krivajom na jugu i zapadu. S Ozrenom, Javorom i Javornikom, Konjuh čini dio lanca rubnih planina koje, zajedno s Trebavcem i Majevicom, predstavljaju prijelaz dinarskog planinskog sustava u prostranu Panonsku nizinu.
Prosječna visina planine je 1.000 metara. Iznad te visine uzdižu se vrhovi: Šuplji Javor (1157 m), Vina Kruška (1088 m), Suho Drvlje (1206 m), Zidine (1180 m), Brezina (1120 m), Vrh Konjuha (1328 m), Bijeli Vrh (1272 m) i Zečiji Rat (1275 m) na jugozapadnom grebenu Smolin.
Masivu Konjuha, u širem smislu, pripadaju i gorski ogranci: Smolin, Mošulj, Papala i Djedinska planina.
Masiv Konjuha pokriven je crnogoričnim drvećem, odnosno, borom, jelom, smrekom a tu su i bukva, javor i u manjem broju hrast. Na planini raste i rijetka i ljekovita biljka lincura, koja je na ovoj planini zaštićena i ugrožena.
U šumama Konjuha od divljači se mogu naći mrki medvjed, srna, divlja svinja, vuk, lisica, vjeverica, tetrijeb, a u potocima i rijekama pastrmka i potočni rak. Od zmija na planini žive poskok, šarka, bjelouška, zatim gušter zelembać i daždevnjak.
Ipak, da bi bilo šta od nabrojanog vidjeli, potrebno je otići na Konjuh i osjetiti sve prirodne ljepote, a neke od njih su prikazane i u narednom videu:
(Balans)