Foto: Balans
Iz Federalnog ministarstva rada i socijalne politike saopćeno je da je Zakonom o računanju vremena propisano da ljetno računanje vremena počinje posljednje nedjelje u martu, tako što će se pomjeranjem za 60 minuta unaprijed vrijeme u 2 sata, računati kao 3 sata.
U skladu s tim, iz Ministarstva obavještavaju javnost da ljetno računanje vremena počinje u nedjelju, 29.3.2026. godine, pomjeranjem za jedan sat unaprijed, na način da će se vrijeme u 2 sata, računati kao 3 sata.
Evropska komisija predložila je 2018. da se ukine sezonsko pomicanje sata nakon što je gotovo četiri miliona ljudi u tadašnjih 28 država članica EU-a, prije Brexita, to podržalo u javnim konzultacijama. Evropski parlament podržao je reformu godinu dana poslije, ali je ona pala u drugi plan zbog protivljenja nekih država članica.
Glavni su elementi prijedloga su bili ukidanje pomicanja sata dvaput godišnje u svim zemljama EU-a i sistem obavještavanja koji bi zemlja EU-akoristila u slučaju da želi promijeniti svoje standardno vrijeme.
Praksa pomicanja sata naprijed na proljeće kako bi se dobilo sat dnevnog svjetla više navečer provodi se s prekidima u nekim evropskim zemljama od Prvog svjetskog rata. Mnoge evropske zemlje odustale su od te mjere jer ih je podsjećala na rat. Tokom naftne krize 1970-ih ponovno je vraćena kako bi se uštedjelo energiju i od tada je na snazi.
Evropske zemlje uvele su ljetno računanje vremena kasnih 1970-ih ili ranih 1980-ih. EU je prve propise o ljetnom računanju vremena dobio 1980. kada je donesena direktiva koja je koordinirala postojeće nacionalne prakse. Cilj je bio osigurati glatko funkcioniranje jedinstvenog tržišta, objašnjava se na portalu Evropskog vijeća.
Sadašnja direktiva stupila je na snagu 2001. Po njenim odredbama, sve države članice prelaze na ljetno računanje vremena posljednje nedjelje u martu, a vraćaju se na zimsko posljednje nedjelje u oktobru. Svrha ljetnog računanja vremena bila je ušteda na troškovima za energiju jednim dodatnim satom dnevnog svjetla navečer.
(Balans)