Foto: Balans
Više od 70 zahtjeva za promocija knjige je pristiglo za ovogodišnji Sajam knjige u Tuzli koji će biti održan u septembru, a organizatori će odlučiti koje knjige će dobiti šansu da budu promovisane. Prije sajma je planirano nekoliko panel diskusija na ovu temu, a prva je održana sinoć u Narodnoj univerzitetskoj bibilioteci “Derviš Sušić” u Tuzli.
Panelisti su se složili da sajam knjige ima potencijal da postane važna kulturna manifestacija u Tuzli. U vremenu opadanja interesovanja za pisanu riječ, ovakav događaj može biti snažan podsjetnik na važnost čitanja, književnosti i kulturnog dijaloga. Osim toga, sajam je šansa afirmaciju lokalnih pisaca, pjesnika, ilustratora i izdavačkih kuća.
Da li je Sajam knjige nužnost, luksuz ili izgubljena prilika? Može li Tuzla ponovo postati grad pisane riječi, autora, čitatelja i izdavača, pitaju se organizatori sajma. Sajam se održava već drugi put i njegova koncepcija nije klasična već potpuno drugačija od ostalih.
“Planirane su promocije knjiga, okrugli stolovi, tribine, sadržaji, koncerti, predstave, filmovi. Evo, da kažem da dogovaramo sa Safetom Zecom da imamo i projekciju njegovog filma na sajmu knjige, a dolaze nam i profesor Kasim Tatić i Vedran Zubić”- kazao je Edis Bajić, organizator Sajma knjige, Tuzla.
Sajmovi knjiga ne smiju biti biti incidentni slučajevi već sistemsko rješenje institucija, a kako bi se zadržala čitalačka kultura i spriječio odlazak kvalitetnih autora iz države, a posebna su šansa za najmlađe. Pomjeranje ljestvice vrijednosti kompletnog društvenog sistema, između ostalog, za posljedicu ima i minorna izdvajanja za kulturu, a velika za irelevantne pa čak i štetne stvari, mišljenjaje Šimo Ešić, književnik i izdavač.
“Ne radi se sa djecom, nema ničeg sistemskog, posebno u oblasti kulture, za kulturu se izdvaja malo pa se onda štete koje se u društvu dogode zbog neizdvajanja za kulturu, plaćaju 10, 20 i više puta skuplje”-mišljenja je Ešić. Zanimljivo, napominje ovaj vrsni knjževnik, savremene tehnologije i društvene mreže nisu razlog udaljavanja građa do knjige.
“Ja mislim čak suprotno. Da su društvene mreže, da su mediji kao neminovnsot civilzacijskog napretka i i knjizi uradile jednu veliku uslugu, a to je da su je učinile vidljivijom”- ističe tuzlanski pisac. Međutim, dodaje, razllog udaljavanja društva od knjige možda je i to što se građani bore za golu egzistenciju, što su utučeni dnevnim događajima i prilikama u državi te se duhovno ne hrane. Naravno, evidentna je i činjenica da nedostaje specijaliziranih časopisa o knjizi kao i relevantnih kritičara.
Međutim, sajmovi mogu biti mjesto za novi početak povratka knjigama. To su mjesta susreta onih koji knjige stvaraju i onih koji ih čitaj. Akcenat tuzlanskog sajma je stavljen na promocije i književne susrete i tek onda prodaju knjiga, a posebno mjesto na njemu imaju najmlađi.
“Djeci treba ponuditi nešto što je kvalitetno. Djeca još i nekako osjećaju tu iskrenu vrijednost, tu pravu vrijednost nečega. Potrebno je samo načiniti onaj prvi korak, dovesti ih u biblioteku, dovesti ih na sjamove, ponuditi im nova izdanja, pokazati im nove slikovnice nove knjige”-stava je Jagoda Iličić, književnica.
Da, ipak, nekog napretka ima, pokazuje podatak da je povećan broj članova u tuzlanskoj biblioteci koja ima 200.000 bibliotečkih jedinica.
“Sajam knjige je mjesto susreta. Tu se mi svi nalazimo. I mi i izdavački koji smo u istoj misiji. Kada prođe sajam, ono što preostaje je trajan dolazak u biblioteku. Preko ljeta se čita neka lakša literatura, ljudi imaju potrebu da se odmore, relaksiraju. Također, mladi, učenici, djeca, dolaze da uzmu neku slobodnu literaturu i odmore od lektira. Zadovoljni smo jer dobijamo i nove članove. Nisu samo oni koji dolaze produžiti članstvo”-kazala je Sanja Dukić, direktorica NUB „Derviš Sušić“ Tuzla.
Inače, Sajam knjige bit će održan od 24. do 28. septembra u Hrvatskom kulturnom centru “Sveti Franjo” u Tuzli.
(Nataša Tadić)