Foto: Balans
U posljednjih nekoliko godina Bosna i Hercegovina suočava se s uznemirujućim trendom porasta femicida- najtežeg oblika rodno zasnovanog nasilja, u kojem su žene ubijene upravo zato što su žene. Svaki novi slučaj ne predstavlja samo individualnu tragediju, već duboko potresa kolektivnu svijest građana, ostavljajući dugoročne posljedice na mentalno zdravlje društva u cjelini.
Stručnjaci iz oblasti socijalne pedagogije i mentalnog zdravlja upozoravaju da kontinuirana izloženost vijestima o nasilju, naročito femicidu, može dovesti do osjećaja straha, bespomoćnosti, anksioznosti i nepovjerenja u institucije. Građani se sve češće osjećaju nesigurno, dok žene posebno razvijaju pojačan oprez u svakodnevnim situacijama, što utiče na kvalitet njihovog života i psihološku stabilnost.
Procjena psihičkog statusa građana
Na kolektivnom nivou prisutan je povišen stepen anksioznosti, osjećaj nesigurnosti i latentnog straha, posebno među ženama. Kod dijela populacije uočavaju se elementi sekundarne traumatizacije, uključujući preosjetljivost na nasilne sadržaje i emocionalnu iscrpljenost. Istovremeno, bilježi se pad povjerenja u institucije, što dodatno produbljuje osjećaj bespomoćnosti i socijalne nesigurnosti.
Društveni kontekst i uzroci
Femicid nije izolovan fenomen, već krajnji ishod dugotrajnog nasilja, patrijarhalnih obrazaca, neadekvatne institucionalne reakcije i nedostatka sistemske prevencije. Normalizacija nasilja u javnom diskursu, kao i nedovoljno efikasna zaštita žrtava, dodatno produbljuju problem.
Istovremeno, medijsko izvještavanje, iako ključno za podizanje svijesti, često može imati retraumatizirajući efekat ukoliko nije odgovorno i etički vođeno. Senzacionalizam i detaljno opisivanje zločina mogu pojačati osjećaj straha kod građana.
Uticaj na mentalno zdravlje
Povećan broj femicida ima višestruke psihološke posljedice:
• Porast anksioznosti i depresivnih simptoma kod građana
• Osjećaj nesigurnosti i gubitka kontrole
• Sekundarna traumatizacija kod osoba koje prate vijesti
• Smanjeno povjerenje u sistem zaštite i pravosuđe
Kod djece i mladih, ovakve vijesti mogu izazvati zbunjenost, strah i pogrešno formiranje stavova o međuljudskim odnosima.
Preporuke za unapređenje mentalnog zdravlja
Kako bi se ublažile posljedice i preventivno djelovalo, neophodan je koordinisan pristup svih društvenih aktera:
• Jačanje psihološke podrške
Omogućiti dostupne i besplatne usluge savjetovanja, posebno za žene i ranjive kategorije stanovništva.
• Edukacija i prevencija
Uvođenje programa u školama koji promovišu nenasilnu komunikaciju, emocionalnu pismenost i rodnu ravnopravnost.
• Odgovorno medijsko izvještavanje
Mediji trebaju izvještavati bez senzacionalizma, uz fokus na prevenciju i dostupne resurse pomoći.
• Jačanje institucionalne reakcije
Efikasnija zaštita žrtava nasilja, strožije sankcije za počinioce i bolja koordinacija između policije, centara za socijalni rad i pravosuđa.
• Podizanje svijesti u zajednici
Kampanje koje ohrabruju prijavljivanje nasilja i pružanje podrške žrtvama.
• Briga o vlastitom mentalnom zdravlju
Građanima se preporučuje ograničavanje izloženosti uznemirujućim vijestima, razgovor s bliskim osobama i traženje stručne pomoći kada je to potrebno.
Zaključak
Porast femicida u Bosni i Hercegovini nije samo sigurnosni i pravni problem- to je i ozbiljan javnozdravstveni izazov koji zahtijeva hitnu reakciju. Briga o mentalnom zdravlju građana mora postati prioritet, uz istovremeno sistemsko djelovanje na suzbijanju nasilja. Samo kroz zajednički angažman institucija, stručnjaka i društva u cjelini moguće je izgraditi sigurnije i zdravije okruženje za sve.
(Belmin Bećirović, diplomirani socijalni pedagog)
