Foto: Balans
Predstavnički dom Parlamenta Federacije BiH nedavno je jednoglasno usvojio Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o zaštiti prirode.
Izmjene daju mogućnosti lokalnim zajednicama, općinskim i gradskim vijećima, da, na jednostavniji i efikasniji način proglase zaštićena područja, uz saglasnost nadležnog resornog ministarstva.
Inače, Federaciji BiH ima oko 4% zaštićenih područja, a bila je obavezna ostvariti 17 % koliko do 2020. godine. Da taj proces ne ide kako bi trebao, pokazuje i činjenica da je teško ostvariv procenat od 30 % do 2030. godine.
Od 2016. godine, na području Bosne i Hercegovine uspostavljeno je 11 novih zaštićenih područja, odnosno, jedno u Federaciji Bosne i Hercegovine, a 10 u entitetu Republika Srpska. Sa 1,96% , procenat teritorije pod zaštitom u BiH povećan je na 2,28% .
Kada je u pitanju Tuzlanski kanton, Zaštićeni pejzaž Konjuh prostire se na 8.615 ha što je 3,25 % od ukupne površine kantona. I rad Javne ustanove “Zaštićeni pejzaž Konjuh” Banovići finansira se iz kantonalnog budžeta sa pola miliona KM godišnje. Je li to dovoljno?
“Smatramo da je to nedovoljan broj zaštićenih prirodnih područja s obzirom na prirodne resurse i u odnosu na površinu Tuzlanskog kantona. Smatramo da svi trebamo biti više angažirani na području zaštite prirodnih područja kako nadležna Ministarstva tako i lokalne zajednice kao i svi stanovnici našeg Kantona”- rečeno je za Balans iz Ministarstva prostornog uređenja i zaštite okolice TK.
Područje planine Konjuh pripada oblasti unutrašnjih Dinarida. Bogato je različitim tipovima šuma. Prisutne su rijetke biljne vrste: bosanski ljiljan, bosanska perunika, sunovrat, iva, lincura, ali i ugrožene vrste životinja: mrki medvjed, vidra, riječni rak itd. Dominantni vodotoci na ovom području su rijeke Drinjača i Oskova. Na ovom području je i prirodno Paučko jezero.
U nadležnosti Federacije Bosne i Hercegovine su zaštićena prirodna područja i nacionalni parkovi, a u nadležnosti kantona su zaštićeni pejzaži i spomenici prirode. U kategoriju zaštićena područja uvrštavaju se, po Zakonu o vodama i zaštićene zona izvorišta.
Strategiji razvoja Tuzlanskog kantona za period 2021.-2027. godina, ambiciozna je pa u kategoriju zaštićenih i za očuvanje prirodnih funkcija važnih pejzaža na području Tuzlanskog kantona, stavlja:
– Konjuh (Zaštićeni pejzaž), obuhvata gornji dio sliva rijeke Drinjače i slivna područja Krabanje i Velike Zlaće
– Etno prirodni pejzaž Vršani, područje tradicijske ruralne cjeline, seosko područje Vršani
– Prirodno-arheološki lokalitet „Gradovrh“, uzvišenje gradinastog tipa iznad naselja Solina sa lokalitetima srednjovjekovnog franjevačkog samostana, lokacija Bare i lokacije Srebra
– Etno prirodni pejzaž (ansambl mlinova), Gornji Hrgovi (Srebrenik), na rječici Tinja
– Etno prirodni pejzaž mlinova na Sladnoj (Srebrenik)
– Ilinčica, na potezu Krojčica – put Tuzla – Živinice do iznad Gornjeg Par Sela preko kote 283 i 404 (Gaj) do iznad Vršana, sjeverno na kotu 466 (Karaula)-zaseok Hukići-Babin dokota 300 do iznad Ši Sela gdje se spaja sa linijom koja označava urbano područje Tuzle
– Livadski predio „Paša Bunar“, iznad ulice Narodnog Fronta, lokacija „Šljivice“
– Stara Majevica, područje Zeleni kamen-Zborište-Lovački dom-područje puta Lovački dom Dokanj po 100 metara sa obje strane od osovine puta
– Gradovrh, lokacija Gradovrh, lokacija Bare i lokacija Srebra
– Predio Banj Brdo
– Majevička greda, lokacija Kadina česma, Trešnjik i Bulinovica
– Lokalitet Toplice (Živinice), izvorišno područje, odjeljenje 58. gospodarske jedinice „Mala Spreča“
– Izvorište Gračaničke rijeke, lokacija Suhaja (Živinice), područje ispod kote 618 (Obli Vrh)
– Prirodni predio „Rudine“ (Živinice)
– Kanjon Ujče (Kladanj), kanjonsko područje od ugostiteljskog objekta „Jelen“ do lokaliteta Mimoza
– Kanjon Tarevčice, lokalitet „Ezan“ (Kladanj)
– Izvorište Gradačnice (Gradačac)
– Predio Soko (Gračanica), neposredno zaštitno područje zaštićenog nacionalnog spomenika graditeljske cjeline Soko
– Prirodni predjeli Monj, Vis, Bukva, Cerova, Četovilje, Sijedi Krš (Gračanica)
– Predio Svatovac (Lukavac)
– Rožanjska rijeka, područje ispod kote „Vrljaja“ preko lok. „Podžuje“ do ispod sela Goduš
– Majevica (Srebrenik), područje sa lijeve strane starog puta Špionica
– Gornji Srebrenik, karakteristična kota „Čungar“
– Predio Vrelo (Sapna), prirodno područje ispod sela Kovačevići
– Urbani zeleni pejzaž (dendro-floristički inventar urbanog područja Tuzle), zaštitna zona kantonalnog središta, a koja obuhvata zelene površine parkova i spomen obilježja (28 ha), blokovsko zelenilo (22 ha), ostalo zelenilo (30 ha), tvornički krugovi, školska dvorišta, drvoredi, skupine drveća, grobljansko zelenilo i druge površine,
– „Sokolina“ – prirodni pejzaž, Doboj Istok
Pejzažno parkovne površine na području Kantona su:
– Slana banja – Trnovac, (Tuzla), memorijalno područje
– Park Instituta u Miladijama (Tuzla)
– Park u Kreki (Tuzla), neposredno područje Bosanskog kulturnog centra
– Vidikovac Kicelj (Tuzla)
– Centralni park (Tuzla)
– Tuzlanski kiseljak, plato izvorišta sa neposrednim livadsko šumskim područjem kao zaštitnom zonom izvorišta,
– Gradski park Gradačac
– Gradski parkovi Gračanica
– Gradski park Srebrenik
– Gradski park Živinice, lokalitet kod hotel „Konjuh“
– Predio Brnjik, aluvijalna zaravan između rječice Šibošnice i puta Čelić – Šibošnica sa širim lokalitetom spomen doma „Ahmet Kobić“
– Prirodni predio „Plješevica“ (Kalesija)
– Prirodni predio „Vis“ (Kalesija)
– Prirodni predio „Babovac“ (Kladanj)
– Prirodni predio „Bokavičko brdo“ (Lukavac)
Briga o zaštićenim područjima regulisana je Zakonom o zaštiti prirode, kojim se uređuje zaštita, očuvanje, obnova i održivi razvoj prirode u Federaciji BiH. Zakonom su obuhvaćene opće i posebne mjere zaštite uspostavom zaštićenih područja.
“Sva zaštićena područja, u kontekstu zaštite prirode, imaju posebno izraženu biološku raznolikost, a jedna od osnovnih težnji pri planiranju održivog razvoja je ukupno održanje zatečenih ekoloških odnosa i ublažavanje negativnih uticaja, kako bi se zaštitili prirodni resursi”- rečeno je iz pomenutog ministarstva.
U narednom periodu planirana je zaštita područja koje je dio grada Srebrenika, odnosno, zaštićeno područje na Majevici.Dokle se došlo sa tim aktivnostima, nismo saznali jer gradonačelnik Srebrenika Adnan Bijelić, nije odgovorio na naš upit.
(Nataša Tadić)