Foto: Balans
Proizvođači mlijeka iz Tuzlanskog kantona, zbog najave smanjenja otkupne cijene mlijeka, zatražit će sastanak sa mljekarama, a ako ne dođe do dogovora, obustavit će isporuku mlijeka, zaključeno je danas na sastanku više od 100 mljekara u Tuzli.
Mljekari ne kriju ogorčenje i nezadovoljstvo infromacijom da će im otkupljivači smanjiti cijenu sirovog mlijeka. Na ionako sve probleme koje imaju, kažu da ne znaju kako da opstanu. Pozivaju nadležne da ozbiljnije pristupe rješavanju problema poljoprivredne proizvodnje ili će zatvarati gazdinstva.
Suljo Smajić, proizvođač mlijeka iz Živinica već 20 godina se bavi tim poslom. Trenutno ima 40 muznih grla.
“Ja sa 40 grla ne mogu da zaposlim radnika. Borim se sam sa svojom porodicom. Sa bratom održavam tu farmu. Trebao bih zaposliti bar dva radnika ali ne mogu sa ovom otkupnom cijenom mlijeka“- priča nam Suljo.
Smajo Suljić
Otkupljivač mlijeka mu daje 0, 90 KM po litru. Ne zna kako da opstane, a da ne zatvori farmu.
„U tom pravcu ne idemo da bismo zatvorili svoje farme. Uložili smo mnogo u to i investirali i da sada dižemo od toga ruke. Ima nas dosta mlađih proizvođača koji smo ušli u tu proizvodnju“- ističe ovaj farmer.
Cijena sirovog mlijeka u TK je najmanja u Federaciji, tvrde mljekari. Proizvođači od 2.000 litara mjesečno su plaćeni sa 0, 75 KM po litru, a oni veći do 0, 95 KM. Sve to dok su u marketima cijene mlijeka više nego duple. I na to sve, otkupljivači su ih usmeno obavijestili da smanjuju cijenu mlijeka za 5 pfeninga što je izazvalo veliko ogorčenje kod mljekara, posebno uz činjenicu da koriste hranu od prošle godine koja je bila najskuplja i najteža do sada.
„Ako ćemo pričati o pojeftinjenju mlijeka, to možemo pričati tek iduće godine. U najavi imamo malo jeftinije mineralno đubrivo, kao i gorivo koje je malo pojeftinilo. Međutim, silažni kukuruz, tj. sjemenski materijal i herbicidi su ponovo skuplji za 50 %“- podsjeća Eldin Glibanović, predsjednik udruženja mljekara TK.
Eldin Glibanović
Vrijeme je sjetve i značajna novčana sredstva su poljorpivrednicima potrebna da bi za stoku zasijali hranu.
„Ulazimo u svjetvu. Svaki dinar nam ne potreban za obradu zemljišta i sijanje kultura kojima hranimo naša muzna grla. U martu smo prehranjivali strna žita. Čim dozvole vremenske prilike, krećemo u sjetvu kukuruza za šta nam treba dosta novca. U maju ide prehrana kukuruza, a u junu i julu radimo skidanje silaže“- pojašnjava Glibanović.
Smanjenje otkupne cijene mlijeka im je sada dodatni problem, a koji ima svoju pozadinu.
„Ovo što se trenutno desilo je taj višak evropskog obranog mlijeka koje završava na našoj teritoriji. Oni kroz to obrano mlijeko, pokušavaju na polici sniziti, navodno, radi pada njihove proizvodnje. Mi ne želimo biti menažderi njihovih marketinških službi. Mi prodajemo svoje proizvode, a oni neka se trude. Ako ne mogu prodati na bh. tržištu, neka idu u druge zemlje. Jednostavno, farmeri ovo neće više trpjeti. Nećemo mi biti ti kojima će neko odrediti cijenu”- poručuje Admir Kahriman, predsjednik udruženja poljoprivrednih proizvođača FBIH.
Admir Kahriman
Na sastanku su bili prisutni i mljekari iz Brčkog koji ističu da je u Distriktu situacija gora nego u dva entiteta. Proizvođači mlijeka imaju samo jedan poticaj, odnosno, 550 KM po grlu.„Ne mogu da shvatim da te mljekare mogu opravdati toliku razliku u cijeni sirovog i upakovanog mlijeka. Ja bih volio da nam to neko objasni. Kako to da bude 3:1? A mi sigurno možemo objasniti i dati sve pokazatelje da mi svoju proizvodnju ne možemo ispoštovati sa 0, 90 KM po litru mlijeka“- kazao je Mersed Hanušić, proizvođač mlijeka iz Brčkog.
Dugogodišnji problemi sa cijenama mlijeka, poticajima, nerazumjevanje i nepoznavanje nadležnih u poljoprivrednu proizvodnju, tjeraju mljekare da prodaju krave, a neki su to i učinili poput Jasmina Palavrića iz Kiseljaka kod Tuzle. Jasmin se nije mogao pomiriti sa tim da svoj teški i mukotrpni trud i rad, ne može naplatiti već da mu otkupljivač nametne cijenu po principu uzmi ili ostavi.
Jasmin Palavrić
“Moja porodica i ja više ne možemo ponižavanja. Ukupna poljoprivredna proizvodnja bi se trebala tretirati kao strateška proizvodnja u jednoj državi. Nas drže na margini. Niko vas apsolutno ne zarezuje”- kazao je Jasmin i izrazio žaljenje što je morao rasprodati krave te nadu da neće i ostali farmeri krenuti njegovim stopama.
Inače, TK raspolaže sa oko oko trećinom poljoprivrednog zemljišta u FBiH i oko 8.500 muznih grla koje godišnje daju oko 30 miliona litara mlijeka.
(Nataša Tadić)