Foto: Facebook
Vatrogasci u Tuzlanskom kantonu prošle godine su imali 968 požara različitih vrsta, a najviše tokom ljeta kada su zabilježeni požari niskog rastinja i šumski požari, a to je vrsta požara koja je aktuelna i ovog proljeća.
„Ja znam reći da je to olimpijska disciplina, sigurno bi bili negdje na vrhu, ali to je nekakav problem koji se kontinuirano javlja iz godine u godinu i predstavlja veliki problem. Vatrogasci i lokalne zajednice daju obaveštenje i upozorenja, ali ne nailazi to na neki odziv. Skoro svake godine, uglavnom starije osobe, stradaju u tim požarima jer misle da mogu kontrolirano spaliti otpad, to se tako proširi i oni nisu u stanju da ugase taj požar. Često se uguše od posljedica tog sagorjevanja“- objasnio je Dragan Pelemiš, pomoćik direktora Kantonalne uprave civilne zaštite TK.
Međutim, to ne bude dovoljna opomena jer građani nastavljaju paliti vatre na otvorenom i izazivaju požare. Stoga, neophodno je provoeđenje kazni i sankcija koje zakon propisuje.
„Ljudi ne odustaju. Kako ući u glavi ljudi, osim da ih kaznite i to je žestoko. Neke stvari su u nadležnosti ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede, imate kantonalni zakon o šumama, federalni zakon, nažalost, još uvijek nemamo. Ustvari nemamo ga zadnjih 20 godina. Stvar je u tome što u zakonu o šumama Tuzlanskog kantona, stoji jasno definisano da se ne smije spaljivati taj odpad, tačno na određenoj udaljonosti od šume i uglavnom ti požari niskog rastinja su vezani sa šumske požare, tako to krene. Imaju inspektori, znači Kantonalna uprava za inspekcijske poslove, a čija je to nadležnost, imaju šumarski inspektori“- izjavio je Pelemiš za medije prošle sedmice nakon sjednice Vlade TK na kojoj je prenetirano stanje u oblasti civilne zaštite u kantonu.
Postoje i druge metode da se otpad zbrine u prirodi, poput kompostiranja, međutim, stanovnici u TK pribjegavaju paljenju.
„To je i ekološki problem, to smrdi. Vi ne možete ni ljeti otvoriti prozor, a zimi ne možete aerozagađenja. Stvarno, ko neka apokalipsta na tom dijelu, to sve ste zapali, to je crno, to vidi onaj sivi dim, nevjerojatno. A prave se ne samo ogromne štete, uništavaju se šume, biodiverzitet u tim šumama. Vi kad spalite neku površinu i promijenite strukturu biljnog i životinjskog svijeta, učinili ste štetu što je neki vatrogasac morao potrošiti neko vrijeme, sredstvo, uništiti, možda i opremu, jer to je nepristupačan teren i ta intervencija košta“- naglasio je pomoćnik direktora.
I često, onaj koji je uzrokovao požar ne biva kažnjen. Ako zakon postoji kao i jasno propisane sankcije, logično je pitanje zašto ga nadležni ne sprovode?
Služba civilne zaštite Grada Tuzle još jednom je pdosjetila građane da je strogo zabranjeno paljenje korova, suhe trave i niskog rastinja na poljoprivrednim i drugim površinama, loženje vatre u blizini šuma, vikendica, vikend-naselja i otvorenog prostora i ostavljanje upaljenih roštilja ili zapaljivih materijala bez nadzora.
Svaki nemar može izazvati velike posljedice po živote ljudi, imovinu i okoliš. Požari u sušnim i vjetrovitim uslovima brzo se šire i teško kontrolišu.
“Apeliramo na sve građane, poljoprivrednike i šumske radnike, pridržavajte se zakonskih odredbi, ne palite vatru na nedozvoljenim mjestima, ne ostavljajte upaljenu vatru bez nadzora, ne uništavajte prirodu i okoliš, jer mala nepažnja može imati velike posljedice, a ujedno će imati direktnu posljedicu i uticati na smanjenje spremnosti vatrogasnih snaga za pravovremeno djelovanje u drugim opasnostima koje ugrožavaju živote i zdravlje ljudi i njihovu imovinu”-poručuju iz pomenute službe.
Podsjećamo, kazne za građane koji lože vatrui na otvorenom suportno propisanim odredbama su od 500 do 1.500 KM, a zatvorska kazna je propisana za za izazivanje šumskog požara i izazivanje opće opasnosti od požara za život ljudi.
(Nataša Tadić)