Foto: Facebook
U krajevima širom BiH katolici slave Božić gotovo na isti način. Početkom Adventa ide se na zornice, sije se pšenica, kiti se jelka, postavljaju jaslice, pred sam Božić se prave kolači, priprema meso, na Badnji dan se ide na ponoćku, kao i na misu za Božić, okuplja se porodica na svečanom ručku.
Posebno je zanimljiv Badnji dan i priprema pečenice. Radi se o mladom svinjčetu do 30 kg koje se priprema na ražnju. Na Badnji dan rano ujutru se naloži vatra, stavi nasoljeno svinjče i peče. U Hercegovini se više praktikuje pečenje janjeta, dok se u u Posavini i okolini Tuzle na ražanj stavlja isključivo svinja. Taj dan je običaj da se katolici međusobno posjećuju, nazdrave i peku zajedno pečenice. Tako pripremljeno meso se ostavlja preko noći da se ohladi te se konzumira poslije mise ponoćke ili ujutru. U zapadnim zemljama se sprema ćurka, patka ili neka druga živina. Inače, za BiH je karakteristično i keške, jelo od piletine i pšenice koje se prirpema uoči Božića.
Inače, po gregorijanskom kalendaru Badnjak pada 24. decemrba te ga toga dana slave u katoličanstvu i protestantizmu. Po julijanskom kalendaru Badnjak pada, također, 24. decembra, međutim to je 6. januara po gregorijanskom kalendaru te ga toga dana slave u nekim pravoslavnim crkvama.
Ime Badnjaka povezano je s riječju “bdjeti” (staroslavenski bad) jer se na taj dan bdjelo čekajući Isusovo rođenje.Na sam su se Badnjak ukućani rano ustajali, a žene su napravile božićni objed, pospremile dom i pripremale nemrsnu hranu za večeru jer se na Badnjak ne jede meso. Uglavnom se taj dan jede riba, povrće, voće, a navečer se priprema posebna božićna večera koju čine bijeli skuhani grah, pava, odnosno, gusto jelo od bijelog graha sa bijelim lukom, kompot od suhih šljiva, gibanica te druga posna hrana. Sve to uz molitvu i pšenicu koja se ranije posije i u koju se stave svijeće.
Nakon večere, porodice idu na polnoćku u crkvu.
(Balans)