• tik tok

Fontana Leda na Slanoj banji djelo najvećeg tuzlanskog vajara svih vremena

Jun 28, 2025

Foto: Balans

Fontana Leda na Slanoj banji u Tuzli jedan je od prepoznatljivih simbola Tuzle.

Izrađena je 1938/39 godine, a djelo je akademskog vajara Franje Ledera. Rađena je po modelu prijateljice Franje Ledera, a po nekim verzijama njegove velike i jedine ljubavi.

Fontana je urađena u obliku četvorougla od vještačkog kamena, centralna figura je Leda, a na uglovima su bili postavljeni stilizovani amori sa ribom u ruci, amori su nestali, ali Leda i dalje budi poglede svih posjetilaca kompleksa Slana banja.

Čuveni kipar Franjo Leder rođen je u Tuzli 29. oktobra 1905. godine.

Otac Johan, porijeklom iz Češke, bio je po zanimanju žandarmerijski narednik.

Franjo Leder svoje školske dane proveo je u rodnom gradu Tuzli. Pohađao je Gimnaziju u periodu od 1922 – 1925. godine. Svoje školovanje je prekinuo kada je pao u trećem razredu. U ovom periodu umro mu je otac Johan kojeg kasnije nikada nije spominjao.

Svoje dalje obrazovanje nastavlja 1926. godine kada je položio prijemni ispit i upisao Kraljevsku akademiju za umjetnost i umjetni obrt u Zagrebu ( današnja Akademija likovnih umjetnosti). Za vrijeme studiranja u Zagrebu posebno se ističe činjenica da je sudjelovao u kreiranju spomenika kralja Tomislava.

 Nakon što je uspješno diplomirao 1932. godine vraća se u Tuzlu. Poslije dvije godine bez ikakvog zaposlenja Franjo počinje raditi kao profesor crtanja u Mostaru, Gospiću i Nikšiću.

U Nikšiću je najduže radio kao profesor u periodu od 1939. do 1941. godine gdje je i dočekao Drugi svjetski rat. Ljeta je provodio u Tuzli gdje je radio na mnogim umjetničkim djelima.

Nakon oslobođenja Tuzle 1944. godine počinje raditi u Odsjeku za umjetnost i kulturu Oblasnog NO odbora za istočnu Bosnu. U ovom periodu kolege su mu bili poznati slikari Ismet Mujezinović i Vojo Dimitrijević.

Franjo je radio i u rudnicima Kreka gdje se bavio izradom grafikona o kretanju proizvodnje uglja.

ranjo Leder nije se uklapao u tadašnje društvene i moralne okvire, no ipak je bio prihvaćen i omiljen od strane drugih.

Nakon Drugog svjetskog rata Franjo nije se mogao snaći i oduprijeti porocima poput alkohola. Alkohol je više puta ugrožavao njegovo zdravlje, te je išao na liječenje u Zagreb. Franjo Leder umro je 7. januara 1963. godine.

Njegove posljednje godine života nisu bile dostojne jednom velikom umjetniku kao što je on. No, jedno je sigurno – ostavio je veliki trag u bosanskohercegovačkoj umjetnosti. Franjo Leder zaslugama svog lika i djela postao je važna historijska ličnost vrijedna spomena.

(Balans)