Foto: Balans
Danas je počelo ljeto i u sjevernom umjerenom pojasu u tom periodu Sunčeve zrake obasjavaju okomito površinu Zemlje i to sukcesivno na geografskim širinama od sjeverne obratnice do ekvatora.
Za razliku od fiksnih mjeseci koje smatramo ljetnima, ljetni solsticij ne događa se svake godine na isti datum. Umjesto toga, to se može dogoditi bilo kada između 20. i 22. juna. Ova varijacija proizlazi iz razlike između našeg kalendarskog sistema i stvarnog orbitalnog razdoblja Zemlje oko Sunca.
Astronomski gledano, ljeto na sjevernoj hemisferi počinje ljetnim solsticijem, koji se događa kada Zemljin sjeverni pol dosegne svoj maksimalni nagib prema Suncu (približno 23.44 stupnja). Ovaj nagib uzrokuje da se Sunce pojavi na najvišoj točki sjevernog neba, što rezultira najdužim razdobljem dnevnog svjetla i najkraćom noći u godini. To je pravi početak ljeta.
Nasuprot tome, meteorološko ljeto slijedi jednostavniji pristup temeljen na kalendaru. Meteorolozi godinu dijele na četiri godišnja doba po tri puna mjeseca, prvenstveno kako bi pojednostavili prikupljanje podataka i statističku analizu. Prema ovoj definiciji, meteorološko ljeto uvijek traje od 1. juna do 31. avgusta na sjevernoj hemisferi.
Ljetni solsticij pokreće promjene u obrascima rasta biljaka i ponašanju životinja. Mnoge biljke doživljavaju vrhunac rasta otprilike u to vrijeme, dok neke životinje, osobito u polarnim regijama, mijenjaju svoje cikluse spavanja i budnosti kao odgovor na produženo dnevno svjetlo.
(Prisjetimo)