Foto: EU
Nedavne izmjene Zakona o Južnoj plinskoj interkonekciji između Bosne i Hercegovine i Hrvatske izazvale su ozbiljnu zabrinutost u Evropskom parlamentu, gdje je skupina zastupnika nedavno zatražila službeno očitovanje Evropske komisije o zakonitosti i opravdanosti ovog projekta te koracima koje je poduzela prema vlastima u BiH.
U parlamentarnim pitanjima koje su predali zastupnici predvođeni Thomasom Waitzom i Tineke Strik upozorava se da se izmjenama zakona usvojenim u aprilu 2026. godine, za investitora izravno imenovala tvrtka AAFS, novoosnovana kompanija povezana s američkim predsjednikom Donaldom Trumpom, bez dokazanog iskustva i s netransparentnim vlasništvom.
Europarlamentarci su spornim ocijenili odluku o novom investitoru, koja je donesena bez javnog natječaja, suprotno zakonodavstvu BiH i kroz ubrzani postupak bez javne rasprave.
„Izgleda da europarlamentarci puno bolje razumiju dugoročno negativne posljedice ovog projekta od naših parlamentaraca, koji kao i obično donose odluke na osnovu dnevne politike i populizma. Činjenica je da, dok se EU udaljava od plina, naši političari riskiraju da zemlju pretvore u koloniju ovisnu o uvoznom fosilnom gorivu “, rekao je Denis Žiško iz Aarhus centra.
Osim proceduralnih problema, upozorili su Komisiju i na to da je projekt i energetski i klimatski teško opravdati. Planirani plinovod imao bi kapacitet čak šest puta veći od godišnje potrošnje u Bosni i Hercegovini, što ukazuje na visok rizik od toga da će se BiH „zaključati u plin” u trenutku kada bi se trebala dekarbonizirati ili, još vjerojatnije da se plinovod, ako se i izgradi, neće koristiti, navodi se u pitanjima upućenima Komisiji.
“Zadovoljni smo što je pitanje Južne plinske interkonekcije napokon stiglo i u Evropski parlament, “ kaže Pippa Gallop iz Bankwatcha. “Vrijeme je da EU pošalje jasnu poruku BiH o ovom projektu i podrži održiva rješenja umjesto novih ulaganja u plin”, zaključuje Gallop.
Da podsjetimo, Evropska komisija se još nije javno očitovala o projektu, iako je šef Delegacije EU u BiH Luigi Soreca uoči usvajanja zakona u aprilu 2026. godine upozorio vlasti na izostanak konzultacija s EU i moguće posljedice po daljnje europsko financiranje.
(Aarhus centar)