Foto: Slobodnaevropa.org
Kamenje i saobraćajne zabrane pored jednog dijela puta. Tako izgleda dio magistralne ceste koja spaja Sarajevo i Tuzlu.
Radi se o dijelu koji povezuje dva grada, udaljena oko 120 kilometara. Zbog lošeg stanja u kojem se nalazi skoro cijela dionica ovog puta, vožnja automobilom traje dva i po sata.
Na mjestu gdje je došlo do odrona kamenja, radovi su završili u augustu prošle godine, kada je cesta proširena za jednu saobraćajnu traku.
Odron još nije saniran, a saobraćaj se i dalje odvija u dvije trake.
Održavanje magistralnih cesta je u nadležnosti Cesta Federacije BiH.
Svaki dan magistralnom cestom koja spaja Sarajevo sa Tuzlom u prosjeku prođe oko šest hiljada vozila, što je na godišnjem nivou dva miliona vozila.
Šta se zna o projektu?
Radovi na rekonstrukciji ovog dijela magistralne ceste počeli su krajem novembra 2022. godine.
Iako su trebali biti završeni u julu 2023. godine, okončani su godinu kasnije.
Riječ je o sporoj traci koja je izgrađena u okviru projekta modernizacije magistralnih cesta, financiranog iz kreditnih sredstava. Vrijednost ovog projekta je više od pet i po miliona maraka (oko 2,7 miliona eura).
Ova magistralna cesta dio je evropskog međunarodnog puta koji prolazi kroz BiH, Crnu Goru i Albaniju.
Radove je izvodila austrijska kompanija ‘STRABAG AG’. Za Radio Slobodna Evropa (RSE) kažu kako su radovi izvedeni u “skladu s planovima koje su ovoj kompaniji dostavile Ceste Federacije BiH”.
Iz Cesta Federacije BiH, javne kompanije, za RSE navode kako su “loši geološki uslovi na terenu razlog odrona na ovoj dionici”.
Objašnjavaju da ‘škarpa’ odnosno (kosa podgradnja klizavog terena) koja se obrušila na sporu traku nije tretirana u prvom projektu izgradnje spore saobraćajne trake.
“Cesta kao cesta je uredu, ali teren oko te trake je loš. Traka koja je rađena jeste ispitana, ali taj dio koji se odronio nije bio sastavni dio tog projekta. Potrefilo se da je takav sastav terena veoma loš, da se nakon kiša i snijega počelo odronjavati, i sada tražimo način kako da saniramo taj dio”, kažu u Cestama Federacije BiH.
Cijeli članak možete pročitati ovdje.
(Balans/Slobodnaevropa.org)