Foto: Wikipedia
Hamdija Pozderac jedan je od najutjecajnijih političara iz Bosne i Hercegovine u vrijeme komunizma. Hamdija Pozderac se, u svom odnosu prema Bosni i Hercegovini, protivio svemu što je imalo predznak samo jedne nacije. Ono zbog čega je bio često kritikovan jeste bilo njegovo protivljenje boljem organizovanju Muslimana, ali je to, posljedica njegovog stalnog insistiranja na zajedničkoj izgradnji i organizovanju. Zahvaljujući njemu Muslimani su u tadašnjoj Bosni i Hercegovini priznati kao jedan od tri konstitutivna naroda.
Rođen je 15. januara 1924. godine u Cazinu. U bogatoj političkoj karijeri obavljao je niz značajnih funkcija ali i vojnih dužnosti (sekretar bataljonskog i brigadnog komiteta SKOJ-a, član Oblasnog komiteta USAOJ-a i SKOJ-a za Bosansku krajinu, sekretar Okružnog komiteta SKOJ-a, član okružnog komiteta KPJ Bihać, član CKSKBiH, poslanik Prosvjetno-kulturnog vijeća Skupštine SRBiH, predsjednik Predsjedništva BiH, predsjednik Skupštine SRBiH, član Izvršnog komiteta CKSKBiH i sekretar Sekretarijata, član Predsjedništva CKSKJ i predsjednik CKSKBiH, član Predsjedništva SFRJ i i potpredsjednik Predsjedništva SFRJ, predsjednik Ustavne komisije Skupštine Jugoslavije.
Njegovo uklanjanje sa političke scene Jugoslavije kao najjačeg političara kojeg je Bosna i Hercegovina ikada za vrijeme komunizma imala, se može jedino dovesti u vezu sa njegovim insistiranjem, kao predsjednika Ustavne komisije Skupštine Jugoslavije, na ne mijenjanju osnovnih načela Ustava iz 1974. godine, koji su dali Muslimanima status naroda unutar SFRJ.
Hamdija je govorio:
“I Muslimani i Srbi i Hrvati, kao pripadnici drugih naroda i narodnosti koji žive u BiH, obezbjeđuju i ostvaruju u njoj svoj nacionalni identitet i punu afirmaciju nacionalnih vrijednosti. Upravo iz tih razloga, iako se BiH ne definiše kao nacionalna država u klasičnom smislu, ona je uistinu i nacionalna država i za Srbe, i za Hrvate, i za Muslimane i za pripadnike drugih naroda i narodnosti koji žive na njenom tlu.”
Doprinio je snažnom ekonomskom razvoju Bosne i Hercegovine a pogotovo razvoju industrijsko prerađivačkih kapaciteta. Jedan od njih je i jugoslovensko privredno čudo “Agrokomerc” iz Velike Kladuše.
Smrti Hamdije Pozderca prethodila je njegova iznuđena ostavka na funkciju potpredsjednika Predsjedništva SFRJ i člana Predsjedništva SFRJ na sjednici Predsjedništva Centralnog komiteta Saveza komunista BiH u septembru 1987. Ostavku je podnio pod ogromnim pritiskom koji su na njega vršile, prije svih, prosrpske grupe u državnom vrhu okupljene oko Slobodana Miloševića.
Pozderac je umro u okolnostima koje ni danas nisu razjašnjene.
(Balans/Laburisti)